Rezultati prvog službenog istraživanja o bacanju hrane u EU, koje je provedeno 2020.godine, a objavio ih je Eurostat, pokazuju da je u zemljama EU bačeno 57 milijuna tona hrane, u Hrvatskoj ta brojka iznosi 286 tisuća tona.
„Brojke su ogromne, ispada da 10 posto sve hrane koja dođe na europsko tržište završi na otpadu, i to u situaciji kada je hrana radi inflacije i rata u Ukrajini sve skuplja”, rekla je Borzan koja je izvjestiteljica Europskog parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane.
Države EU obvezale su se do 2030. prepoloviti te količine, dodale je Borzan, što znači da bi Hrvatska do kraja desetljeća trebala imati manje od 143 tisuće tona bačene hrane godišnje.
„To je nešto što je generaciji naših djedova i baka bilo nezamislivo. Potrebno je poduzeti sustavne mjere da se situacija poboljša, na primjer olakšati doniranje pokretanjem banke hrane, educirati građane o vrijednosti hrane te učiniti rokove trajanja hrane razumljivijima za građane“, smatra Borzan.
Za proizvodnju hrane troše se vrijedni i ograničeni resursi kao što su rad, gorivo, voda i zemlja, stoga si ne možemo priuštiti bacanje hrane, istaknula je hrvatska eurozastupnica. Na europskoj razini, malo više od polovice bačene hrane otpada na kućanstva, 55 posto.
Ako se pogledaju podaci po glavi stanovnika, na razini EU baci se 127 kilograma hrane. Najviše hrane po glavi stanovnika baci se na Cipru (397 kilograma), Danskoj (221 kilogram) i Grčkoj (191 kilogram).
S druge strane, najmanje hrane po stanovniku bacaju Slovenci (68 kilograma) i Hrvati (71 kilogram).
Istraživanje koje je objavio Eurostat bit će službena polazišna točka na osnovu koje će se donositi propisi u cilju smanjenja bacanja hrane, dodala je Borzan.
"EU i države članice su do sada raspolagale neslužbenim procjenama i podacima dobivenim različitim metodama”, napomenula je.
Prema podacima istraživanje koje je 2021.godine provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, u Hrvatskoj se po glavi stanovnika baci 53.6 kilograma hrane (uključujući nejestivi dio hrane kao što su ljuske od jaja, kora krumpira, kosti i sl.), odnosno 22 kilograma ako se računa na jestivi dio, na hranu čije se bacanje moglo izbjeći.
Najviše otpada od hrane baca se u Primorju i Gorskom kotaru te u Dalmaciji i Istri, pokazuju podaci Ministarstva gospodarstva. Stanovništvo dviju primorskih regija rjeđe iskorištava ostatke obroka za pripremu novoga te značajno češće baca hranu s istekom roka trajanja.