Glasnogovornik PU vukovarsko-srijemske Dragoslav Živković podsjeća da se protiv građana koji dragovoljno prijave zabranjeno ili dozvoljeno oružje nadležnom tijelu, neće pokretati prekršajni niti kazneni postupak.
"Također podsjećamo građane, koji još uvijek u svojim domovima imaju oružje ili eksplozivna sredstva da ih bez straha od sankcija mogu anonimno predati policiji i na taj način učiniti svoj i tuđi život sigurnijim", napominje Živković.
Po podacima PU vukovarsko-srijemske, u prvih devet mjeseci ove godine građani su u toj županiji policiji predali 64 komada zabranjenog rasprskavajućeg vatrenog oružja, dva komada dugog oružja, 2422 komada streljiva te 13,1 kilogram eksploziva.
Policija od početka akcije „Manje oružja – manje tragedija“, od rujna 2007. godine pa do kraja 2021., vodi podatke o preuzimanju i sigurnom spremanju minsko eksplozivnih sredstava. Prema statistici iz toga razdoblja, građani Vukovarsko-srijemske županije predali su 197 komada automatskog oružja i 5719 komada bombi i mina, potom 270 komada dugog i kratkog oružja, poput poluautomatskih puški pištolja i revolvera, 28 komada hladog oružja i 177.976 komada streljiva te gotovo pola tone (463,1) kilograma epskloziva.
Prodaju se kuće s oružjem u septičkim jamama, bunarima
To su podaci za oružje i minsko-eksplozivna sredstva koja građani dragovoljno predaju policiji, a manje odgovorni bacaju ih u odvodne kanale, ostavljaju na oranicama i livadama.
Tako je prije 15-ak dana djelatnik šumarije u odvodnom kanalu u šumskom predjelu kod Bošnjaka na županjskom području, uočio minsko-eksplozivnu napravu, policijski službenik protueksplozijske zaštite je na mjestu pronalaska utvrdio da se radi o ručnom bacaču raketa, tzv. zolji.
Pronađenu zolju, kao i sve drugo pronađeno ili predano oružje policija pohranjuje u skladište PU do uništenja.
Vođa grupe protueksplozijske zaštite PU vukovarsko-srijemske Josip Colarić kaže kako se najveći broj povrata, ali i odbacivanja oružja, eksplozivnih i opasnih stvari zaostalih iz vremena Domovinskog rata dogodio tijekom i nakon završetka procesa mirne reintegracije.
" Omjer između dragovoljno vraćenog i odbačenog oružja i ekslozivnih naprava u to doba bio je 50:50 posto. U kasnijim godinama, do 2015. porastao je omjer dragovoljno vraćenog", navodi Colarić. Dodao je da je razdoblje poslije Domovinskog rata bilo poprilično "zamršteno" jer su oružje i eksplozivna sredstva pronalazi na poljima, u kanalima, vrtovima.
Danas je toga puno manje, ali oružje i minsko-eksplozivna sredstva i dalje predstavljaju veliku opasnost.
Colarić da je znalo biti nezgoda, kada bi se rušila ili radila obnova na nekom objektu. Događalo se i da je vlasnik, protekom vremena, zaboravio gdje je sakrio oružje ili minsko-eksplozivna sredstva, a bilo je u slučajeva da su objekti prodani, a novim vlasnicima nije rečeno da se u njima nalaze ubojita sredstva.
"Nedavno je u Ilači prodana kuća, a u bunaru i septičkoj jami potom su pronađene značajne količine oružja i minsko-eksplozivnih sredstava", rekao je.