Manjak opće države (prema ESA 2010 metodologiji) iznosit će 7,1 milijardu kuna ili 1,5 posto BDP-a, istaknuo je na sjednici Vlade ministar financija Mario Primorac.
Temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2022. zabilježiti smanjenje od 8,5 postotnih bodova u odnosu godinu ranije, odnosno da će u ovoj godini iznositi 71,3 posto BDP-a.
Hrvatski sabor je proračun za ovu godinu donio početkom prosinca prošle godine, a nakon rebalansa kojega je Sabor prihvatio krajem svibnja, riječ je o drugom rebalansu ovogodišnjeg proračuna, pri čemu je Vlada znatno podigla stopu rasta BDP-a u ovoj godini.
Naime, u originalnom je proračunu Vlada prognozirala stopu rasta BDP-a ove godine od 4,4 posto, da bi je rebalansom iz svibnja smanjila na 3 posto, a sada procjenjuje da će gospodarski rast ove godine biti 5,7 posto.
No, istodobno je stopu inflacije u ovoj godini podigla na 10,4 posto, u odnosu na procjenu iz rebalansa iz svibnja kada je projekcija bila 7,8 posto.
Proračunski prihodi rastu za 758,2 milijuna kuna
Sukladno prijedlogu rebalansa ukupni prihodi proračuna povećavaju se za 0,4 posto ili za 758,2 milijuna kuna, na 171,8 milijardi kuna. Pritom prihodi poslovanja iznose 170,4 milijarde kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1,4 milijarde kuna.
Na rast proračunskih prihoda prvenstveno utječu prihodi od poreza, koji se planiraju u iznosu od 95,5 milijardi kuna, što je povećanje za 4,4 milijarde kuna u odnosu na prihode planirane rebalansom iz svibnja. Istodobno, prihodi od doprinosa rasli bi za 7,1 milijun kuna i iznose 28 milijardi kuna.
Kod prihoda od poreza ministar Primorac je izdvojio rast prihoda od PDV-a, za 2,1 milijardu kuna, te od poreza na dobit, za dvije milijarde kuna. Tako bi, prema predloženom rebalansu, prihodi od PDV-a u ovoj godini iznosili 64,7 milijardi kuna, a od poreza na dobit 11,3 milijarde kuna.
Prihod od poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije rebalasom su planirani u iznosu od 577,8 milijuna kuna, što je povećanje za 117,9 milijuna kuna u odnosu na plan iz svibanjskog rebalansa.
Predloženim rebalansom prihodi od pomoći su planirani u iznosu od 28,2 milijarde kuna, što je smanjenje za 5,3 milijarde kuna u odnosu na dosadašnji plan. Ti su prihodi izravno vezani uz projekte financirane iz EU fondova, kao i uz sredstva iz Fonda solidarnosti EU te novog instrumenta EU nove generacije, podsjetio je ministar financija.
Ukupni rashodi ostaju na 184,7 mlrd kn
Obrazlažući rashodnu stranu predloženog proračuna, Primorac je istaknuo da ukupni rashodi ostaju na razini od 184,7 milijardi kuna. No, pritom je naveo kako se "rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka povećavaju se za 3,6 milijardi kuna, dok se rashodi koji se financiraju iz EU i ostalih izvora smanjuju za isti iznos".
Obrazlažući povećanje rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka, Primorac je izdvojio provedbu Vladinih mjera iz jesenskog paketa za zaštitu od rasta cijena, čiji je ukupni fiskalni učinak 1,2 milijarde kuna. Za to se unutarnjim preraspodjelama osigurava 852,5 milijuna kuna, a preostalih 309,4 milijuna kuna kroz povećanje rashoda.
Rashodi za mirovine rastu za 1,2 milijarde kuna, a uz indeksaciju mirovina to, kako je objasnio ministar financija, uključuje i isplate umirovljenicima za ublažavanja posljedice porasta cijena energenata.
Rebalansom će se osigurati i sredstva za isplatu po presudi u arbitraži pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u slučaju Ina-MOL u iznosu od 1,8 milijardi kuna, istaknuo je Primorac. Od ukupnog iznosa za arbitražu u tom slučaju, na zatezne kamate se odnosi 391 milijun kuna.
Također se povećavaju i rashodi za zaposlene (uključujući i plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama) za 583 milijuna kuna, za dodatne rashode koji se tiču naknade u cijeni goriva Hrvatskim cestama i HŽ Infrastrukturi osigurava se dodatnih 354,8 milijuna kuna, za povećani transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) dodatnih 300 milijuna kuna, a povećava se i jamstvena pričuva, i to za 281,2 milijuna kuna.
Govoreći o smanjenju rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka, ministar financija je izdvojio smanjenje rashoda za sanaciju štete od potresa za 649,5 milijuna kuna.
Smanjuju se i sredstva učešća vezanih uz provedbu projekata iz operativnih programa, i to za 390,3 milijuna kuna, kao i rashodi za kamate (na pozicijama Ministarstva financija), i to za 226,4 milijuna kuna, potom izdvajanja za zajamčenu minimalnu naknadu za 149,3 milijuna kuna, što je ministar obrazložio kasnijim stupanjem na snagu Zakona o socijalnoj skrbi.
U okviru rashoda koji se financiraju iz EU i ostalih izvora smanjenje je prvenstveno rezultat smanjenja rashoda financiranih iz EU sredstava u iznosu od 3,7 milijardi kuna te rashoda vezanih uz projekte sanacije štete nastale uslijed potresa u iznosu od 1,7 milijardi kuna, a sukladno, kako je rekao Primorac, očekivanoj dinamici provedbe projekata.
Povećanje rashoda koji se financiraju iz ostalih izvora rezultat je povećanja rashoda ustanova u zdravstvu financirani iz prihoda temeljem ugovornog odnosa s HZZO-om u iznosu od 1,2 milijarde kuna.