"Ne postoji volja u srpskom državnom vodstvu za prihvaćanjem nezavisnosti Kosova i članstvu Kosova u UN-u", naglasio je Vučić na početku jednoipolsatnog obraćanja javnosti.
On je objasnio da to stajalište proizlazi iz opredjeljenja Srbije da štiti svoje državne i nacionalne interese i da inzistira na poštivanju međunarodnog javnog prava, ali i zbog "samopoštovanja i jasnih moralnih principa".
Vučić je optužio zapadne zemlje za licemjerstvo u pogledu pozivanja na međunarodno pravo u vezi Kosova i drugih sličnih slučajeva u svijetu.
"Naša pozicija postaje sve kompliciranija. Prije osam mjeseci predvidjeli smo da će zapadne zemlje pokušavati riješiti problem Kosova ulaskom u UN, misleći da tako rješavaju unutareuropske probleme. Drugi je razlog da oduzmu argument Kosova Putinu i Ruskoj Federaciji kako to ne bi bio sui generis (poseban slučaj)", rekao je Vučić.
Suština prijedloga Njemačke i Francuske je da Srbija dopusti ulazak Kosova u sve međunarodne organizacije i Ujedinjene narode, a da bi uzvratno za to, "premda nije precizirano, dobila brži ulazak u Europsku uniju, i vjerojatno značajne ekonomske koristi", naveo je Vučić, ponavljajući poruku da je "za Srbiju neprihvatljivo da Kosovo bude član UN-a".
O prijedlogu Pariza i Berlina se, kako je rekao, "mora razgovarati i razmišljati" jer se ne može “baciti kroz prozor” stajalište dvije najmoćnije europske zemlje, što bi bilo "neodgovorno i neozbiljno".
On je naglasio da će Srbija na međunarodnom planu ustrajati u poštivanju svojih moralnih principa i da iz tih razloga ne uvodi sankcije Rusiji, ustrajavajući dok ne bude nametnuta drugačija realnost.
"Izdržat ćemo do trenutka dok šteta koja bude nanošena Srbiji ne bude veća od one da prihvatimo neku drugačiju realnost", poručio je Vučić.
U povodu ocjena da "Srbiji prijeti sudbina Bjelorusije", Vučić je uzvratio porukom da "Srbija neće biti izolirana niti će dopustiti samoizolaciju".
On vjeruje da će 2. ili 3. studenog Vijeće Europe (VE) započeti proces za prijem Kosova u tu instituciju, ali da se čeka da Odbor VE napusti mađarski član, a dođe latvijski predstavnik.
To je, po njegovoj ocjeni, "važno da bi se izvršio pritisak na Srbiju da pristane i na članstvo Kosova u Interpolu, UNESCO-u i drugim međunarodnim institucijama.
Vučić je poručio i da će Srbija, unatoč neslaganju s EU-om o Kosovu "koje se vezuje uz skoro sva pregovaračka poglavlja", nastaviti da usklađuje svoju politiku s EU-om, među ostalim i u pogledu reformi, vladavine prava, viznih režima.
On je najavio da će Srbija, poslije stajališta Hrvatske da u okviru europskih sankcija ne dopusti transport ruske nafte naftovodom JANAF, graditi naftovod s Mađarskom i započeti diversifikaciju i dobavljača trase za opskrbu.
"Republika Hrvatska se pokazala kao nepouzdan dobavljač i mi smo razumjeli tu poruku", rekao je Vučić u obraćanju javnosti.
Na pitanje šta ako EU ne promjeni odluku o derogaciji uredbe o opskrbi, Vučić je naveo da će Srbija u tom slučaju "bar dvije naredne godine plaćati skuplju naftu" i da zato u budućnosti mora diversificirati izvore i opskrbu.
Članice Europske unije postigle su u srijedu dogovor o osmom paketu sankcija protiv Rusije, koji se odnosi i na ograničavanje cijena nafte koju Rusija izvozi u treće zemlje.
"Licemjerstvo je pričati kako se hoće svima pomoći, a onda Srbiju dovesti u ovakav položaj. Oni koji nam drže prodike sebe su izuzeli, jer Hrvatskoj od Rusije treba vakuum plinsko ulje. Stara odluka je bila da i mi budemo izuzeti. Gdje je logika?", rekao je Vučić, navodeći da su se tome na ovotjednom skupu u Pragu usprotivile Mađarska, Bugarska i Grčka, te zemlje koje nisu članice EU-a.
"Možete nam jednom loptu proturiti kroz noge, ali ne 10 puta. Snaći ćemo se bit će nam troškovi veći, ali ljudi ne treba o tome da brinu", dodao je Vučić.
Diversifikacija izvora i rute transporta znači početak gradnje 128 kilometar dugog naftovoda od Novog Sada do Mađarske, gdje bi taj naftovod imao priključak i na krak JANAF-a koji ide u Mađarsku.
Gradnja tog naftovoda, koji će dijelom koristiti i trasu plinovoda prema Mađarskoj, koštat će oko 100 milijuna eura, dodao je Vučić i najavio da će u narednih šest godina Srbija u infrastrukturu i energetiku uložiti 12 milijardi eura.
Vučić je rekao da Srbija, u slučaju ekstremnih situacija u opskrbi, trenutno ima rezervi dizela za 75 dana, a benzina za 59 dana, te još dodatnih 200.000 tona nafte za preradu.
Hrane ima dovoljno, skladišta su puna, financijski sustav je stabilan, a cijene struje održavamo na niskoj razini da bismo zaštitili gospodarstvo, rekao je Vučić.
Na državnome računu trenutno je 253,7 milijardi dinara, odnosno više nego dve milijarde eura, javni dug je 53,7 posto BDP-a, ali je problem jačanje dolara, pa smo poduzeli mjere da se udio dolarskog duga smanji s 28 posto, od prije četiri godine, na oko 12 posto”, rekao je Vučić i najavio sklapanje novog aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom.
Procijenio je da će do kraja ove godine inozemna ulaganja dosegnuti svotu između 3,65 i 3,9 milijardi eura, što bi trebalo biti više nego u rekordnoj 2021. godini. Vučić je istaknuo da su "značajno uvećane" investicije Kine i Japana.
Povećanje cijena struje i plina bit će "u veoma razumnim i malim okvirima", a Srbija će, kao i do sada, biti zemlja sa najnižom cijenom električne energije, rekao je Vučić, naglasivši da se time štiti gospodarstvo, uključujući i broje inozemne investicije.