Analitičko izvješće "Nemamo tri mjeseca godišnjeg - Perspektive učitelja i nastavnika osnovnih i srednjih škola o radu u školi i društvenom statusu u Republici Hrvatskoj" nastalo je temeljem rezultata znanstvenog projekta "Promjene u organizaciji procesa odgoja i obrazovanja uzrokovane COVID-19 pandemijom" kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost.
U istraživanju koje su od lipnja do kolovoza proveli Boris Jokić, Zrinka Ristić Dedić, Jana Šimon i Arian Peharda iz Instituta za društvena istraživanja, sudjelovalo je 3634 učiteljica i nastavnika iz 159 osnovnih i srednjih škola.
Rezultati pokazuju kako učitelji i nastavnici u Hrvatskoj iskazuju visoku razinu zadovoljstva poslom. Većina učitelja i nastavnika i dalje uživa u svom radu te ih posao ispunjava, a podjednako su zadovoljni učitelji i nastavnici osnovnih i srednjih škola.
Ipak, zaposleni u osnovnim i srednjim školama doživljavaju vlastiti posao izrazito zahtjevnijim u usporedbi s razdobljem prije pandemije.
"Nemamo tri mjeseca godišnjeg"
Najznačajniji izvori stresa u poslu predstavljaju im preopterećenost administrativnim obvezama, osjećaj odgovornosti za uspjeh učenika te dodatni poslovi zbog odsustva učenika/nastavnika.
U usporedbi sa srednjoškolskim nastavnicima, učitelji u osnovnim školama u većoj mjeri kao značajne izvore stresa ističu rješavanje briga ili prigovora roditelja ili skrbnika, održavanje razredne discipline te prilagođavanje nastave učenicima s posebnim potrebama.
Također, većinu učitelja i nastavnika, njih 67 posto, zabrinjava ekonomska neizvjesnost, dok to ne predstavlja izvor zabrinutosti za njih tek 13,4 posto.
Što se tiče percepcije društvenog statusa učiteljske profesije, učitelji i nastavnici doživljavaju svoj društveni status u Hrvatskoj izrazito nepovoljnim.
Gotovo svi, njih 95,8 posto, izjavljuju da političari ne cijene njihove stavove, a 88,8 posto da ne mogu utjecati na obrazovnu politiku. Također, nezadovoljstvo plaćom izrazilo je 69,9 posto učitelja i nastavnika.
Istraživanje učeničke perspektive s 8419 učenika završnih razreda srednjih škola pokazuje da se 60,5 posto učenika slaže s tvrdnjom da su nastavnici nedovoljno cijenjeni u Hrvatskoj. Pri tome, najvišu razinu slaganja s tom tvrdnjom daju najuspješniji učenici.
U zaključku istraživanja istaknuto je kako nizak društveni status učiteljske profesije predstavlja ozbiljan izazov za Hrvatsku jer će se i dalje negativno odražavati na one koji trenutno rade u sustavu odgoja i obrazovanja, ali i na privlačenje kompetentnih mladih ljudi za rad u školi.
Prikazani rezultati ukazuju da je nužno osvijestiti važnost rada u školi i zajednički raditi na podizanju društvenog statusa odgojno-obrazovnih radnika, naveo je u priopćenju Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.