Taj se projekt provodio zadnje tri godine (od rujna 2019. do rujna 2022.), s uključenih 13 partnera iz devet zemalja Mediterana, među kojima je bila i Hrvatska te MINTS (Ministarstvo turizma i sporta) kao vodeći partner.
Projekt je koštao tri milijuna eura i financiran je iz transnacionalnog programa Interreg, a osim vizije Mediterana kao zajedničkog prostora u kojem se kroz suradnju osnažuje turizam u smislu i uključivosti i održivosti, rezultirao je i s devet pilot projekata u sedam zemalja, ali ne i Hrvatskoj.
Voditeljica odjela iz MINTS-a Ksenija Slivar to je objasnila time što su u MINTS-u kao vodeći partner imali dosta posla oko pripreme, provedbe i koordinacije projekta, iznijevši pritom na upit novinara da u Hrvatskoj ima već primjera pametnog turizma, poput brojača gostiju na ulazu u staru jezgru Dubrovnika i digitalizacija ponude u istarskom Svetvinčenatu.
Realizirani smart projekti su pak iz Italije, Španjolske i Barcelone, Grčke, Portugala te Bosne i Hercegovine (inovacija s digitalizacijom ponude Herceg-neretvanske županije) i Slovenije, koja je, kako su rekli, i najviše napravila (sa radionicama i tečajevima za ruralni turizam i razvoj turizma na zapadu zemlje s ranjivim skupinama i za kulturnu baštinu).
"Sve zemlje su nakon projekta dobile analizu i alate kako poboljšati turizam uz korištenje IT-ja i novih tehnologija, koja uz održivost, suradnju i brigu o ljudskom kapitalu čini četiri ključna stupa za pametni ili smart turizam”, naglasila je vanjska suradnica na projektu Ivana Novoselec iz zagrebačke konzultantske tvrtke Apsolon.
Zrinka Dužević iz MINTS-a naglasila je uz ostalo da je projekt donio i novu platformu e-learning za učenje i edukaciju s dostupnim materijalima za sve zainteresirane, istaknuvši kao i ostale govornice da je u svemu jako važno sudjelovanje lokalne zajednice i stanovnika u kreiranju pametnih rješenja za turističke destinacije, kao i ravnomjeran razvoj turizma.
Za sve je na Mediteranu bitan, dodala je Slivar, i razvoj cjelogodišnjeg turizma, što smanjuje sezonalnost te povećava prihode i konkurentnost, ali i standard stanovnika, te se o tome svemu vodi računa i u novoj strategiji razvoja održivog turizma u Hrvatskoj.
Naglašeno je i da je poslovni model za pametni turizam zapravo strateški okvir, koji uz investicije u tehnologiju i ljude traži i bolju zakonsku regulativu i okvir te obrazovanje, što su u sklopu projekta gotovo svi uključeni partneri ocijenili najlošijim u svojim zemljama, poručujući da rješenja pametnog turizma trebaju poticati i zakonske smjernice.