Novi europski Bauhaus pokrenut je 2021. godine kao interdisciplinarni projekt kojem je cilj obnova i planska gradnja te stvaranje ugodnih, održivijih i energetski učinkovitijih prostora kroz spajanje kulture i umjetnosti sa znanošću i tehnologijom.
Zastupnici su na ovotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu raspravljali, a potom i glasovali o izvješću o Novom europskom Bauhausu (NEB) i poziva države članice da implementiraju NEB u svoje nacionalne politike a Komisiju da "što je prije moguće iznese prijedlog da NEB postane novi samostalni program EU-a" i u višegodišnjem proračunskom okviru Unije osigura njegovo financiranje s 500 milijuna eura.
U izvješću, za koje su izvjestitelji bili njemački pučanin Ehler Christian i španjolski socijaldemokrat Ros Sempere Marcos, Europski parlament također naglašava da EU treba poduprijeti poduzetništvo i inovacije kako bi program pridonio Zelenom planu za Europu.
Hrvatska europarlamentarka Željana Zovko pozdravila je usvajanje ovog izvješća na kojem je radila kao izvjestiteljica u sjeni kluba zastupnika Europske pučke strane (EPP) i članica Odbora za kulturu i obrazovanje, priopćio je ured HDZ-ove eurozastupnice.
Jedan od ključnih elemenata koji je Zovko uključila u izvješće odnosi se na sigurnost buduće gradnje, a što u kombinaciji s korištenjem održivih materijala i inovativnim načinom gradnje, može zaštititi građane od prirodnih i ljudski uzrokovanih katastrofa. poput potresa, navodi se u priopćenju.
Zovko je na plenarnoj raspravi istaknula da je "glavna poruka Novog europskog Bauhausa upravo činjenica da buduća arhitektura sreće neće biti samo privilegija razvijenih i bogatih nego utočište onih najslabijih. Izgradnja Europe budućnosti mora biti sigurna i stilski usklađena s našom bogatom povijesnom i kulturnom baštinom te prilagođena svima, osobito našim najmlađim i najstarijim članovima društva koji su bili najviše izloženi u ovoj pandemiji, potresima, poplavama i požarima“.
„Ono što je za mene veliki uspjeh je da je ugrađen element sigurnosti jer Hrvatska, ne samo da je na jugu izložena požarima, izložena je potresima i svim onim nepogodama koji ugrožavaju životnu sredinu", pojasnila je za Hinu. "U izvješće sam uspjela ugraditi element sigurnosti da mora biti apsolutno uzet u obzir, da se ne bi u budućnosti suočavali s nekim kreativnim idejama, gdje bi bili prisiljeni na neka građenja koja ne bi bila prilagođena našem terenu ni načinu življenju, a ni onome što želim vidjeti u budućnosti zemlje koja se diči svojom kulturnom i povijesnom baštinom“.
Zovko ističe kako je za nju bilo važno da se uzmu u obzir zemljopisne i kulturne specifičnosti članica, te da su "naši interesi uzeti u obzir".
„Za mene je izuzetno značajna činjenica što sam surađivala sa svojim kolegom iz Španjolske koji je ovo izvješće radio. Morali smo pregovarati… Tu se provukao jedan interes juga koji se već vidi u suradnji naših sveučilišta, sveučilišta u Zagrebu, Španjolskoj, Portugalu i južnoj Francuskoj, da taj novi pravac i razvoj Bauhausa uzme u obzir i sve one karakteristike južnih zemalja“.
„Imali smo velike prijepore na koji način remodelirati ostavštinu sovjetske gradnje. U istočnoj Njemačkoj, Poljskoj, Rumunjskoj…, svim onim zemljama koje su bile afektirane tim jednim totalitarizmom“, dodala je
Zovko očekuje da će se "ovaj početni pilot projekt, početna sredstva, utrostručavati u budućnosti, kao što je bio projekt civilne zaštite“.
Novi Bauhaus kao put u obnovi od potresa
HDZ-ova eurozastupnica se slaže da obnova od potresa treba biti brza ali, upozorava, ne i na štetu kvalitetnih rješenja. "Ne želimo da nam se desi kao u Italiji s Aquilom kada ste imali jednu apsolutnu katastrofu u brzoj obnovi koja nije bila prilagođena ljudima i njihovom životu nakon potresa. Vi nakon potresa i obnove trebate vratiti želju ljudima da žive na tim područjima, da ta obnova bude sigurna i održiva, ali i lijepa i privlačna kako bi ljudi ostali tamo živjeti. Vi ne možete s istim načinom gradnje i istim pristupom filozofiji gradnje očekivati da će mladi ljudi tamo proizvesti budućnosti“.
„Taj projekt bi trebao uključiti naše arhitekte… Imamo izuzetno dobre arhitekte, imamo povijest učinkovitog i sigurnog građenja do možda prošlog stoljeća kada su ljudi na jedan možda naivan način gradili, ali su koristili materijale iz svoje okoline, materijale koji su bili prilagođeni za to podneblje i materijale koji su omogućavali da kuće i opstanu i da se ne gradi pretjerano, kao što vidimo danas da se gradi pretjerano uz loš materijal i lošu statiku“, tumači Zovko.
"Materijal treba dolaziti s najmanje moguće udaljenosti jer to je onda pitanje strateške autonomije da se ne smijete više oslanjati na neke materijale koji dolaze iz dalekih mjesta...", dodala je u razgovru za Hinu.