Dok su investitori u dionice u segmentu ugljena uvelike zadovoljni zahvaljujući njegovim visokim cijenama, ograničenja emisija ugljika gurnuta su u drugi plan budući da tržišta i vlade nastoje pojačati opskrbu tim tradicionalnim energentom u uvjetima uskih grla izazvanih ratom u Ukrajini, kažu analitičari.
Što je još gore, usporavanje investicija u nova energetska postrojenja na ugljen još je više ograničilo opskrbu ugljenom, ocijenio je viši analitičar Shaw and Partnersa Peter O'Connor za CNBC-jevu emisiju "Squawk Box Asia".
"Tko bi pomislio da bi 'prljavi' stari ugljen bile dionice s najboljom izvedbom u prošloj financijskoj godini. Najuspješniji je to sektor zasad i u ovoj financijskoj godini”, rekao je O'Connor.
"Gledajući godinu koja je pred nama, kroz zimu na sjevernoj polutci s cijenama plina u Europi i dostupnošću opskrbe plinom, zemlje se vraćaju ugljenu”, dodaje.
"I opskrba [ugljenom] je tijesna. Zašto? Zato što nitko ne gradi kapacitete i tržišta će ostati tijesna s obzirom na vremenske prilike i covid. Tako će to tržište ostati na višim razinama dulje vrijeme, vjerojatno i u kalendarskoj 2023. godini", predviđa O'Connor.
Cijena ugljena za loženje koji se koristi za proizvodnju električne energije porasla je oko 170 posto od kraja prošle godine, bilježeći nagli rast od početka rata u Ukrajini.
Nasuprot tome, drugom vrstom ugljena - koksnim ugljenom, koji služi kao sirovina u proizvodnji čelika, trguje se po nižim cijenama. Potaknut različitom dinamikom, prigušeni gospodarski rast u Kini prigušuje proizvodnju čelika i samim time potražnju za koksnim ugljenom.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) u najnovijem izvješću upozorava da će globalna potrošnja ugljena u 2022. porasti za 0,7 posto i dostići rekordnu razinu iz 2013., pod pretpostavkom da će se kinesko gospodarstvo, u skladu s očekivanjima, oporaviti u drugoj polovini godine.
"Globalna potrošnja odgovarala bi godišnjem rekordu iz 2013. godine, a potražnja za ugljenom vjerojatno će se iduće godine dodatno povećati na novu rekordno visoku razinu", navodi se u IEA-inom ažuriranom izvješću o tržištu ugljena, objavljenom prošloga tjedna.
"Taj nagli porast značajno je pridonio dosad najvećem godišnjem povećanju globalnih emisija CO2 povezanih s energijom u apsolutnom iznosu, što ih svodi na najvišu razinu u povijesti", priopćila je IEA.
Svjetska potrošnja ugljena već se oporavila za oko 6 posto u 2021. godini kada se globalno gospodarstvo oporavilo od početnog šoka pandemije covida, priopćila je IEA.
Glavni razlog kontinuiranog porasta potražnje za ugljenom je nestašica plina dok Europska unija poduzima korake kako bi smanjila korištenje ruskog plina, suzdržavajući se od zabrane uvoza, a Rusija odgovara smanjenjem isporuka.
Stoga se očekuje da će potrošnja ugljena u EU porasti za 7 posto u 2022., povrh prošlogodišnjeg skoka od 14 posto, procjenjuje IEA.
"To je potaknuto potražnjom iz sektora električne energije u kojem se ugljen sve više koristi kao zamjena za plin, kojeg manjka i cijena mu naglo skače od početka ruske invazije na Ukrajinu", navodi se u izvješću.
"Nekoliko zemalja EU-a produljuje radni vijek elektrana na ugljen predviđenih za gašenje, ponovno otvara zatvorena postrojenja ili podiže gornje granice dopuštenog rada kako bi se smanjila potrošnja plina".
Istodobno, bojkot ruskog ugljena dodatno povećava pritisak na rast cijene ugljena, priopćila je agencija.
"Najgori strahovi Europe ostvarili su se ovog tjedna nakon što je Rusija smanjila isporuke preko plinovoda Sjeverni tok 1 na 20 posto kapaciteta. Zalihe plina možda neće dosegnuti dovoljno visoke razine da izdrže zimu", istaknuli su u bilješci u petak analitičari za sirovine u ANZ Researchu Daniel Hynes i Soni Kumari.
"Budući da su Europi rezervni uvozni kapaciteti ograničeni, vjerojatno će se agresivno natjecati za pošiljke ukapljenog prirodnog plina (LNG)."
Globalno tržište plina, uključujući azijsko-pacifičku regiju, osjeća teškoće.
Japanska tvrtka Nippon Steel u srijedu je potpisala sporazum s rudarskim divom Glencoreom za opskrbu termalnim ugljenom po cijeni od 375 dolara po toni, što je najviša cijena koju je jedna japanska tvrtka platila za tu sirovinu, piše Bloomberg.
Sve u svemu, rastući troškovi energije i dalje pridonose globalnoj inflaciji, primoravajući središnje banke da nastave sa zaoštravanjem monetarne politike.