Direktor Zračne luke Dubrovnik Frano Luetić istaknuo je kako ZLD predstavljaju zaposlenici, trenutno njih više od 600, od kojih je većina iz Konavala.
„Ponosni smo na tu činjenicu. Zračna luka je motor ovog kraja. I u prošlosti i danas omogućila je pristojnu egzistenciju mnogim obiteljima juga Hrvatske. Zahvalni smo na pomoći i izvrsnoj suradnji s vlasnicima: Vladom RH, Dubrovačko-neretvanskom županijom, Gradom Dubrovnikom i Općinom Konavle“, rekao je Luetić i dodao kako sve što je stvoreno u 60 godina nije čin pojedinca, već zasluga svih djelatnika.
„Nije zaludu ono što piše u Kneževom dvoru: 'Zaboravite privatno i brinite o javnom'“, poručio je Luetić.
Načelnik Općine Konavle Božo Lasić istaknuo je kako o Zračnoj luci Dubrovnik neposredno ovisi 1100 ljudi i njihovih obitelji.
„Hvala vam što ste u najtežim trenucima nakon Domovinskog rata bili socijalno osjetljivi i zadržali stalne i sezonske zaposlenike. Shvatili ste situaciju i odradili vrhunski posao u obnovi nakon rata“, rekao je Lasić.
Autor monografije Mario Raguž rekao je kako je riječ o svojevrsnom nastavku dvije prethodne monografije o ZLD.
„Prva monografija 2006. bila je opsežnija, s temom 70 godina povijesti organiziranog letenja na dubrovačkom području. U svim smo se monografijama dotakli i 'prapovijesti', odnosno prvih zrakoplova u Dubrovniku još 1913. godine. Jedni smo od rijetkih koji znamo kad se to točno dogodilo“, izjavio je Raguž i dodao kako monografija u tri dijela donosi povijest ZLD, uz velik broj arhivskih fotografija.
Na svečanosti su govorili i izaslanik premijera državni tajnik Alen Gospočić, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić i zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić.
Prvi hidroavion u Dubrovnik sletio još 1913. - rekordna 2019.
Prve letove za Dubrovnik ostvarivali su hidroavioni u vrijeme Austro-Ugarske i Kraljevine Jugoslavije, a prvi je sletio 1913. godine na dubrovačku plažu Banje.
Odluka o izgradnji Zračne luke Dubrovnik na lokaciji u Močićima donesena je nakon čestih izlijevanja rijeke Ljute koje je onemogućavalo slijetanje na stariju travnatu pistu, koja je otvorena 1936. u Konavoskom polju kod Popovića i Grude.
Pista u Močićima je izgrađena 1962. godine, a razvitkom turizma povećavao se promet pa je u prvih devet godina porastao za devet puta. Milijun putnika ZLD prvi je put ostvarila 1978. godine, a 1987. je ostvareno gotovo 1,7 milijuna putnika. S 3300 metara bila je to najduža poletno-slijetna staza u Jugoslaviji.
U srpsko-crnogorskoj agresiji 1991. promet je prekinut, a ZLD opljačkana i uništena. Već 1992. ZLD je oslobođena i započinje mukotrpna i dugogodišnja obnova. Tek 2005. ostvaruje se opet promet od milijun putnika, a 2015. premašen je promet iz najbolje prijeratne godine. Rekordna je godina bila 2019., kad je ostvareno gotovo 3 milijuna putnika.
Iako se očekivalo da će i 2020. biti rekordna, pandemija koronavirusa u ožujku je zatvorila Zračnu luku Dubrovnik pa je do kraja godine ostvareno svega 11 posto prometa iz 2019. Oporavak je uslijedio 2021. s ostvarenih 30 posto prometa iz 2019. dok je 2022. donijela novi rast te je trenutno ZLD na 80 posto prometa iz 2019.