Planetarno poznat, karizmatičan, neponovljiv, ikona operne glazbene scene, umjetnik kojega publika obožava i koji je omiljeni gost najpoznatijih opernih i glazbenih pozornica na svijetu, ravnatelj nekoliko najvećih opernih kuća u SAD-u, Plácido Domingo čovjek je koji opernu umjetnost poznaje u svim njezinim aspektima i nijansama, možda kao nitko drugi na svijetu, ističu iz Lisinskog.
U impresivnoj karijeri surađivao je s najvećim dirigentima i opernim pjevačima svojega vremena, a osim na pozornicama najpoznatijih opernih kuća, neke od antologijskih opernih uloga ostvario je i u filmskim verzijama, surađujući s kultnim redateljima, kao što su slavni Franco Zeffirelli ili Francesco Rosi.
Utjelovio je više od 150 glavnih uloga u antologijskim ostvarenjima svjetske operne literature i nastupio u više od 4000 opernih predstava. Njegov olimpijski umjetnički status potvrđuje i činjenica da je uz Pavarottija i Carrerasa jedan od Tri tenora, da je snimio više od stotinu nosača zvuka i još toliko videozapisa antologijskih opernih ostvarenja, za koja je dobio dvanaest nagrada Grammy, uz nekoliko stotina nagrada koje su mu dodijeljene diljem svijeta.
Najširoj je javnosti manje poznato da je Domingo i dirigent. Dirigiranje je studirao s jednim od najvećih svjetskih dirigenata 20. stoljeća, Igorom Markevičem u Meksiku, te je u bogatoj glazbeničkoj karijeri dirigirao više od šest stotina simfonijskih koncerata i opernih izvedbi.
"Svi koji poznaju Plácida Dominga, jednodušni su u ocjeni da on u svojem dirigentskom umijeću utjelovljuje fulminantni glazbenički temperament i fascinantno poznavanje operne tradicije", stoji u najavi.
U Lisinskome će pod njegovim ravnanjem nastupiti Simfonijski orkestar i Zbor Hrvatske radiotelevizije, uz soliste Kristinu Kolar, Jelenu Kordić, Filipa Filipovića i Ivicu Čikeša, a izvest će Rekvijem Giuseppea Verdija, jednu od najuspjelijih sinteza operne i oratorijske tradicije u povijesti.
U koncertnoj dvorani osobno doživjeti Plácida Dominga, jednoga od najvećih glazbenih umjetnika današnjice i povijesti glazbe uopće, znači ne samo biti sudionikom povijesnoga događaja nego i imati povlasticu biti dijelom glazbenoga spektakla za pamćenje, poručuju iz Lisinskog.