“Hrvatska je danas na Europskom vijeću dobila podršku s najviše političke razine za članstvo u eurozoni. Dana 1. siječnja ostvarit ćemo strateški cilj hrvatske vlade o ulasku u eurozonu. Korist od članstva osjetit će hrvatski građani i gospodarstvo koje će biti još otpornije na krize”, objavio je premijer Andrej Plenović na Twitteru.
“Euro je monetarni izraz naše zajedničke sudbine i dio našeg europskog sna. Danas se Hrvatskoj ostvario san”, objavio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.
Čelnici država članica EU-a u petak su podržali preporuku o ulasku Hrvatske u europodručje, što je predzadnji korak u procesu odlučivanja. Zadnji korak bit će usvajanje triju zakonodavnih prijedloga o ulasku Hrvatske, što će se dogoditi na sastanku Vijeća za ekonomiju i financije 12. srpnja i od 1. siječnja sljedeće godine euro će biti službena hrvatska valuta.
Hrvatska od 1. siječnja postaje 20. članica europodručja. Ovo je prvo proširenje europodručja od 2015. godine kada se pridružila Litva.
Hrvatska je zajedno sa Slovenijom zemlja koja je najmanje provela u čekaonici za euro, Europskom tečajnom mehanizmu, minimalnih dvije godine, dok je primjerice Litva provela 11, a Latvija devet godina.
Kad je prvi put uveden 1999. godine, euro je bio tzv. „knjižna“ valuta, a europodručje se sastojalo od 11 od tadašnjih 15 država članica EU-a. Grčka se pridružila 2001., samo godinu dana prije nego što je euro i fizički uveden, a zatim su se pridružili i Slovenija 2007., Cipar i Malta 2008., Slovačka 2009., Estonija 2011., Latvija 2014. te Litva 2015.
Prihvaćanjem eura, Hrvatska se pridružuje Eurosustavu, koji čine Europska središnja banka i središnje banke država članica europodručja, a guverner Hrvatske narodne banke ulazi u Upravno vijeće Europske središnje banke. Ministar financija sudjeluje na sastancima euroskupine, a predsjednik vlade na sastancima na vrhu eurozone.
Hrvatska također automatski postaje i članica bankovne unije, sustava za nadzor i sanacije banaka.