Debljina se danas liječi sukladno smjernicama prilagodbom prehrambenih navika, tjelesnom aktivnošću, kognitivno bihevioralnim tretmanom, lijekovima, endoskopskim i kirurškim metodama, rekao je Štimac na okruglom stolu "Istina o debljini - 65 posto odraslih Hrvata živi s debljinom, što dalje?".
Raspravljalo se o debljini koju je Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala kao ozbiljnu kroničnu i metaboličku bolest jer uzrokuje šećernu bolest tipa 2, kardiovaskularne bolesti, endokrinološke bolesti te bolesti pluća i dišnog sustava. Također je istaknuto kako lijekovi pokazuju sve bolje rezultate, jer se tromjesečnom razdoblju izgubi pet do deset posto tjelesne mase.
Potpredsjednica Društva za debljinu Sanja Klobučar Majanović istaknula je da debljina nije posljedica nedostatka volje, već čitavog niza čimbenika poput genetske sklonosti, hormonalnih poremećaja, kroničnih bolesti, psiholoških čimbenika, lijekova te okruženja u kojem živimo.
Kaže kako je u liječenju debljine cilj u prvom mjesecu liječenja cilj smršavjeti dvije kile, a u narednih tri do šest mjeseci izgubiti najmanje pet posto početne tjelesne mase te održati postignutu tjelesnu masu.
Predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva Davor Miličić istaknuo je da su kardiovaskularne bolesti i dalje ubojica broj jedan u svijetu i u Hrvatskoj, kao i da gubitak tek pet posto tjelesne težine ima pozitivan utjecaj na zdravlje jer smanjuje rizik od drugih kroničnih bolesti.
Naglašeno je da je edukacija o prevenciji debljine iznimno važna kod djece, jer je kod odrasle populacije kasno za prevenciju zbog činjenice da 65 posto odraslog stanovništva Hrvatske ima prekomjernu tjelesnu masu.
Vrlo je važno educirati odraslu populaciju koja ima problema s debljinom da mogu potražiti liječničku pomoć. U svijetu se više od 650 milijuna ljudi bori s debljinom pa se ne pretjeruje kada se govori da je debljina najveća pandemija 21. stoljeća i da je potrebno poduzeti ozbiljne korake za njeno suzbijanje.