Srednja Europa imala je najveću stopu zaraze s 20 posto, dok su muškarci stariji od 50 godina koji žive u ruralnim područjima bili najugroženiji, pokazala je studija objavljena u časopisu BMJ Global Health.
Stanje je rijetko smrtonosno, ali ljudi koje ugrize zaraženi krpelj često dobiju osip i pate od simptoma sličnih gripi, uključujući bolove u mišićima i zglobovima, glavobolju, mučninu i povraćanje.
Kako bi saznali koliko je lajmska bolest uobičajena diljem svijeta, znanstvenici su prikupili podatke iz 89 studija.
Bakterija Borrelia burgdorferi (Bb), koja uzrokuje bolest, pronađena je u krvi 14,5 posto od gotovo 160.000 ispitanika.
"Ovo je najsveobuhvatniji i najsuvremeniji sustavni pregled svjetske prevalencije bolesti", rekli su znanstvenici.
Nakon srednje Europe, regije s najvećom stopom antitijela, slijede istočna Azija s 15,9 posto, zapadna Europa s 13,5 posto i istočna Europa s 10,4 posto.
Karibi imaju najnižu stopu, sa samo dva posto.
Dosadašnja istraživanja pokazala su da se učestalost bolesti koje prenose krpelji udvostručila u posljednjih 12 godina.
Razlozi rasta su dulja i suša ljeta zbog klimatskih promjena, migracije životinja, gubitak staništa i "sve češći kontakt s kućnim ljubimcima", navodi se u studiji.
Poljoprivrednici i radnici koji su redovito u kontaktu sa životinjama kao što su psi i ovce bili su najviše izloženi riziku ugriza zaraženog krpelja, pokazalo je istraživanje.