Udruga u priopćenju napominje da je tek nakon pritiska organizacija civilnog društva u Sloveniji i Austriji slovenski sud donio odluku da su izrada studije utjecaja na okoliš o produljenju radnog vijeka Krškog nakon 2023. i prekogranično savjetovanje obavezni.
"Čitav proces se doima kao teret za već donesene političke odluke iako se radi o važnoj odluci s mogućim dalekosežnim posljedicama", izjavio je Luka Tomac iz Zelene akcije.
Upozorio je pritom da je Krško jedina nuklearna elektrana u Europi koja djeluje na seizmički aktivnom području te je ta činjenica u studiji neispravno adresirana.
Zelena akcija stoga smatra da treba provesti novu međunarodnu studiju o opasnosti od potresa, koju treba uzeti u obzir pri procjeni utjecaja na okoliš te napraviti potrebna tehnička unaprjeđenja.
Uz to bi, poručuju, procjena rizika od velikih nesreća također trebala jasno identificirati posljedice nuklearne nesreće. "Smatramo da to treba definirati kako bi se mogao procijeniti utjecaj razine rizika od nuklearne nesreće na okoliš", rekao je Tomac.
Smatra da je stvarnu procjenu rizika nemoguće odrediti ako se ne uzmu u obzir i posljedice moguće nuklearne nesreće.
Osim problema koje sa sobom nosi skladištenje nisko radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, možda još opasniji problem jest neriješeno konačno skladištenje visokoradioaktivnog otpada koje i nakon 40 godina ostaje potpuno neriješeno.
Što se tiče alternativa predloženom produljenju životnog vijeka NE Krško, Zelena akcija kaže kako sve dosadašnje analize raspoloživih potencijala i scenarija pravedne tranzicije u Hrvatskoj i Sloveniji pokazuju da bi domaći potencijali obnovljivih izvora mogli biti dovoljni da nadoknade raniji prestanak korištenja ugljena i nuklearne energije u obje zemlje.
"To je jedini smjer koji garantira dugoročnu energetsku neovisnost", zaključio je Tomac, pozvavši građane da se uključe u savjetovanje s javnošću koje je otvoreno do 10. lipnja.