„Hitnom rezolucijom“ koju je podnio HDZ poziva se na „brzo rješavanje pitanja izbornih reformi na sveobuhvatan način poštujući preduvjete članstva u EU-u“.
Najveća grupacija u Europskom parlamentu smatra da je potrebno provesti „izborne i ustavne reforme sukladno i principima EU-a te odlukama međunarodnih i ustavnih sudova koje uključuju jednakost triju konstitutivnih naroda, drugih i svih ostalih građana“.
Kao pozitivan primjer naveden je dogovor političkih stranaka o održavanju lokalnih izbora u Mostaru u prosincu 2020., čime je „istaknuta multikulturna realnost Bosne i Hercegovine.
EPP je pozdravio posjet predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela Sarajevu.
U rezoluciji se navodi i da „u kontekstu drastično pogoršano sigurnosnog okruženja u Europi“ koje je prouzročila ruska agresija na Ukrajinu, Unija „mora spriječiti moguće negativne scenarije i uložit da napore da usmjeri Jugoistočnu Europu prema ubrzanom prihvaćanju fundamentalnih europskih vrijednosti.
Pučani su osudili i dovođenje u pitanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta zemlje i „bilo kakvo neustavno secesionističko djelovanje“ te su pozvali na prekid blokade institucija.
„EPP podržava politički dijalog koji mora imati prioritet pred blokiranjem većine važnih političkih procesa i reformi“, navodi se u rezoluciji.
Nakon dogovora o tekstu rezolucije, više je sarajevskih medija u utorak navečer objavilo da je iz izvornog HDZ-ovog prijedloga uklonjen pojam „legitimnih predstavnika“, što je protumačeno kao poraz politike HDZ-a i HDZ-a BiH.
Na kongresu EPP-a bio je čelnik najveće stranke bosanskohercegovačkih Hrvata HDZ-a BiH Dragan Čović, kao i predsjednik najveće bošnjačke stranke SDA Bakir Izetbegović.
Te stranke imaju status kandidata za članstvo u EPP-u pa njihovi delegati nisu imali pravo glasa, a oba lidera gledaju blagonaklono na tekst rezolucije, ali s različitim naglascima.
„EPP je pozvao na žurnu reformu izbornoga zakonodavstva u skladu s međunarodnim presudama i odlukama Ustavnoga suda BiH, uključujući ravnopravnost triju konstitutivnih naroda, kao nužan preduvjet za političku stabilnost i europsku budućnost Bosne i Hercegovine“, kazao je Čović u utorak, dodavši da EPP ostaje pouzdan partner HDZ-a BiH, prenosi Fena.
Predsjednik najveće bošnjačke stranke SDA Bakir Izetbegović zahvalio se u utorak na Twitteru „prijateljima i partnerima iz EPP-a jer „uvažili naše argumente i u usvojenoj rezoluciji prepoznali prave prioritete u BiH, te jasno označili političke aktere koji blokiraju demokratske procese i put naše zemlje prema Europskoj uniji“.
Europarlamentarka HDZ-a Željana Zovko kazala je Hini kako zahtjev za legitimnim predstavljanjem proizlazi iz teksta rezolucije jer je apostrofirana jednakost triju konstitutivnih naroda, dok se navodi da je i potrebne provesti presudu Ustavnog suda BiH, a presuda Ustavnog suda u slučaju Ljubić upravo predviđa legitimno predstavljanje.
Zovko je istaknula da je SDA tražila izbacivanje rezolucije s dnevnog reda, dok je HDZ tražio ili raspravu ili glasanje o stavljanju rezolucije na dnevni red, što bi izazvalo podjele unutar EPP-a. Naposljetku je radna skupina, u kojoj nema HDZ-a BiH i SDA, usuglasila tekst koji predviđa konstitutivne narode i presudu ustavnog suda, na što su pristali i nizozemski pučani inače neskloni takvom konceptu, navodi Zovko.
„Izuzetno nas raduje što su svi sudionici u raspravi, uključujući i one koji su nekada pokazivali skeptičnost kada smo ugradili u Strateški kompas sam pojam konstitutivnosti, složili da je konstitutivnost ključna“, kazala je Zovko.