Tim zemljama nedostaje dobar pristup inovativnim lijekovima. Nekad je potrebno četiri do sedam godina dulje da novi lijekovi postanu dostupni u zemljama s niskim dohotkom, prema Bill & Melinda Gates Foundation, ako uopće postanu dostupni.
Pfizer je priopćio da njegov plan uključuje 23 patentirana lijeka i cjepiva u potpunom vlasništvu koja liječe zarazne bolesti, određene vrste raka te rijetke i upalne bolesti. Osim Paxlovida i Ibrancea, na popisu se nalazi cjepivo protiv upale pluća Prevnar 13, lijek za reumatoidni artritis Xeljanz te lijekovi za liječenje raka Xalkori i Inlyta.
Cjepivo protiv covida-19 Comirnaty, razvijeno u suradnji s BioNTechom, također je na popisu.
Izvršni direktor američke kompanije Albert Bourla rekao je da bi svi lijekovi koji se stavljaju na raspolaganje trebali biti od koristi.
Novi Pfizerovi lijekovi i cjepiva će također biti uključeni u portfelj lijekova po neprofitnoj cijeni, navodi se.
U Pfizerov „Sporazum za zdraviji svijet” uključeno je 27 zemalja s niskim dohotkom i 18 zemalja s nižim dohotkom te pokriva većinu Afrike i veći dio jugoistočne Azije.
Pet zemalja - Ruanda, Gana, Malavi, Senegal i Uganda - već su se obvezale na pridruživanje sporazumu koji je najavljen na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu.
Predsjednik Malavija Lazarus Chakwera rekao je kako će sporazum omogućiti zemljama i proizvođaču lijekova da podijele "teret troškova i zadataka u proizvodnji i isporuci zaliha koji će spasiti milijune života".
Pfizer je kritiziran zbog načina na koji je uveo svoje cjepivo protiv covida-19, a neke siromašnije zemlje čekale su mjesecima nakon što su najranije doze stigle u bogatije zemlje.
Bourla je rekao da je novi sporazum potaknut teškoćama tog uvođenja, posebice nedostatkom zdravstvene infrastrukture u nekim zemljama zbog kojih je bila otežana distribucija cjepiva.