Panelisti su se složili da je stanje alarmantno i da su propuštene brojne prilike, ali su se razlikovali u planovima za suočavanje s krizom.
"Stanje s klimom je alarmantno. Propustili smo dosta godina i desetljeća i ono se sada ubrzava. Ono što smo predviđali da bi se moglo dogoditi u nekoj budućnosti, dogodit će se u našim životima", rekla je Dunja Mazzocco Drvar iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i potkrijepila to prognozama o skorom dosezanju povećanja globalne temperature za 1,5 stupanj i potapanjima dijelova hrvatske obale, uključujući i dijelove Zadra i Splita.
Ocijenila je pozitivnom široko shvaćanje građana da smo svi odgovorni za razvoj stanja, iz čega iščitava njihovu spremnost za sudjelovanje, umjesto da prebacuju odgovornost na drugoga. To posebno stoga što je važna promjena ponašanja svih ljudi, jer, dodala je Mazzocco Drvar, više ne možemo biti toliki potrošači kao do sada.
Ključ rješenja u diverzifikaciji izvora energije
Saborski zastupnik Marko Pavić složio se da prognoze nisu optimistične, te istaknuo Europu kao predvodnika u borbi protiv klimatskih zagrijavanja, u okviru koje djeluje i Hrvatska.
Ključ rješenja vidi u diverzifikaciji izvora energije u Hrvatskoj, što smatra da će biti moguće jer će Hrvatska za zelenu tranziciju imati na raspolaganju velika sredstva u okviru 25 milijardi hrvatskog udjela u Europskom zelenom planu.
Sociologinja Jelena Puđak iznijela je rezultate istraživanja po kojima je 80 posto građana Hrvatske zabrinuto stanjem klime i prepoznaju ulogu antropogenog utjecaja u nastanku krize, ali, kazala je, Hrvatska do sada „nije ništa napravila“ na zaustavljanju te krize.
Ocijenila je da vlast da i dalje planira budućnost na "kapitalističkom konceptu rasta, koji je doveo do krize", te se zauzela za pristup „odrasta“. Povećanje rasta povezano je s potrošnjom resursa, uništavanjem bioraznolikosti i dovodi do društvenih nejednakosti, kazala je i zaključila da već sada 30 posto građana Hrvatske živi u energetskom siromaštvu.
Ivan Ivanković iz zagrebačke Gradske uprave kaže da su propuštene brojne prilike pametnog razvija zadnjeg desetljeća te da je dekarbonizacija prometa najvažniji i najdalekosežniji zadatak gradske uprave. Sljedećih godina Grad Zagreb će donijeti niz mjera koje će zajedno unaprjeđivati gradski promet i poticati građane da koriste sredstva koje ne zagađuju zrak, najavio je.
Direktor Greenpeacea za Hrvatsku Zoran Tomić smatra da su za sadašnje stanje najodgovorniji oni koji imaju moć, te ocijenio da se zadnjih 20 godina vlast u tome pogledu nije bitno razlikovala.
Podsjetio je da su svi veliki projekti vlada, kao što su TE Plomin, bušenje Jadrana zbog ugljikovodika, te izgradnja LNG terminala kod Omišlja, projekti „prljave“ a ne obnovljive energije. Hrvatska se statistički izvlači na obnovljivu energiju hidroelektrana koje su napravljene za vrijeme Jugoslavije, ali ima vrlo mršave podatke o vlastitoj izgradnji solarnih elektrana, ustvrdio je Tomić.
Kritizirao je "novije koketiranje politike s oživljavanjem nuklearne energije", dodavši kako nitko ne može jamčiti sigurnost takve vrste otpada koji se mora čuvati 240 tisuća godina da bi postao okolišno neutralan.
Tomić tvrdi da Hrvatska može napraviti tranziciju obnovljivih izvora s manjim troškovima od onih koji će imati za uvoz fosilnih goriva.