Radionicu su organizirali Osječko-baranjska županija, Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) i Energetski institut "Hrvoje Požar", čija je istraživačica Biljana Kulišić istaknula kako je nekoliko uzastopnih kriza pokazalo "koliko je važno imati kod sebe osnove za razvoj gospodarstva".
"U tom smislu biomasa postaje nova nafta i novo zlato. Mi smo do sada u poljoprivredi biomasu gledali kao proizvodnju hrane, a sada ćemo govoriti o proizvodnji hrane uz korištenje sekundarne biomase za čitav niz novih proizvoda, od kojih svaki ima poseban lanac vrijednosti", rekla je Kulišić.
Voditeljica projekata Zelene energetske zadruge Europske unije Lucija Nađ istaknula je kako je svrha njihovih aktivnosti promicati grijanje na poljoprivrednu biomasu na ruralnim područjima.
"Prema našemu prošlogodišnjem istraživanju, provedenom na 900 građana u Slavoniji i Istri, zaključili smo da 70 posto građana pozitivno percipira korištenje poljoprivredne biomase za grijanje, dok je svega četiri posto koristi", rekla je Nađ.
Istaknula je kako se radi što šireg korištenja biomase treba usmjeriti na područja na kojima je taj potencijal najveći, pri čemu se u Slavoniji treba usmjeriti na pšenicu, slamu i kukuruzovinu, a u Istri i Dalmaciji na rezidbene ostatke od maslina i vinove loze.
Član Upravnog odbora HPK Mato Brlošić smatra kako će poljoprivrednici morati proizvoditi energiju, a ona se u velikoj mjeri može proizvesti iz biomase, koja postoji na poljima.
U trenucima u kojima poljoprivreda funkcionira u teškim uvjetima, gdje su nam ulazni troškovi nekoliko puta porasli, proizvoditi i pokrivati troškove ulaganja na stari način je nemoguće i možda je ovo jedina slamka spasa za opstojnost proizvodnje hrane u Slavoniji, ocijenio je Brlošić.