Ravnateljica Zavoda u drugome mandatu Željka Karin ističe da njihovih 100 godina znači isto toliko godina stručnoga i znanstvenog rada, zaštite pučanstva, a osnovna im je uloga javnozdravstvena djelatnost.
Prije 100 godina, 1922. godine dr. Josip Škarić u Splitu osniva Bakteriološku stanicu, a iste godine dr. Andrija Svarčić Institut za proučavanje i suzbijanje malarije u Trogiru, koji postaju preteča današnjem Zavodu.
Zgradu, u kojoj su i danas, dobili su na korištenje 1933., a izgrađena je na poticaj dr. Andrije Štampara.
"Zavod je djelovao tijekom Drugoga svjetskog rata i nakon njega. Imali smo veliki uspjeh na suzbijanju malarije, što je 1955. godine rezultiralo njezinim iskorjenjivanjem. Od 1961. bavi se kroničnim nezaraznim bolestima stanovništva, mentalnim oboljenjima, ovisnostima, širi se te okreće traumama iz područja medicine rada", rekla je dr. Karin.
"Tri godine poslije počinje edukacija liječnika, a 1975. godine Zavod postaje nastavna baza iz preventivnih djelatnosti medicinskih studija u Splitu", dodala je.
Tijekom Domovinskog rata NZJZ je imao aktivnu ulogu u provođenju medicinskih preventivnih mjera zdravstvene zaštite među civilnim stanovništvom, postrojbama HV-a, prognanicima i izbjeglicama, a dio djelatnika aktivno se stavio u službu obrane Hrvatske.
Zavod u pandemiji - prva karantena u Hrvatskoj
Zavod danas ima 278 zaposlenih, od kojih je 125 s visokom stručnom spremom, po strukturi 65 liječnika specijalista iz djelatnosti Nastavnog zavoda, 40 diplomiranih inženjera i 20 djelatnika različitih smjerova. Prema znanstvenom stupnju, ima izvanrednu profesoricu, osam docenata, 18 doktora znanosti i tri magistra znanosti. Tijekom pandemije zaposleno je 60-ak djelatnika na određeno vrijeme, koji su tu povremeno i privremeno pomagali na poslovima vezanim uz covid.
U sastavu ima osam služba koje se bave javnozdravstvenom djelatnosti i zaštitom zdravlja populacije, te više odjela koji se bave analizom i zaštitom vode, hrane, zraka i mora.
Za pandemije koronavirusa ravnateljica Karin svojim je čvrstim stavom stalno isticala da znanost može pobijediti epidemiju, javnosti je slala poruku da panici nema mjesta i bila je uporna u pozivanju stanovništva na cijepljenje.
Unatoč mnogim otporima, do sada je u Županiji cijepljeno 57 posto odrasle populacije, u dvije su godine napravili više od 400 tisuća PCR testova, najviše od svih ostalih županija, te 300 tisuća brzih testova.
Zavod će ostati upamćen po tome što je organizirao prvu karantenu u Hrvatskoj kada je brod iz Ancone uplovio u Split, jedini grad koji je imao mjesto za testiranje u zračnoj luci. U sklopu ispostava Zavod je imao sedam mjesta za testiranje i cijepljenje diljem županije, među prvima je imao i drive in testiranje u Trajektnoj luci i na Turskoj kuli te cijepljenje alergičnih osoba i nepokretnih po kućama.
Karin je ponosna na uspješno provođenje protuepidemijskih mjera i kontrolu epidemije unatoč mnogim izazovima na području županije u to vrijeme, kao što su, primjerice, turistička sezona, veliki skupovi i događaji. Broj oboljelih od covida i broj umrlih nije bio veći u odnosu prema drugim županijama.
"Bez obzira na epidemiju koja je danas u središtu našeg interesa, način i stil života doveli su do kroničnih bolesti kao što je infarkt, moždani udar, zloćudne novotvorine, hipertenzija, dijabetes, mentalne bolesti i ozljede koji i dalje moraju biti cilj naše javnozdravstvene i preventivne djelatnosti. U sklopu naše Službe za prevenciju i epidemiologiju nezaraznih bolesti djeluje Savjetovalište za kronične bolesti i provođenje nacionalnih programa za rano otkrivanje raka", ističe Karin.
U sklopu Službe za školsku i adolescentsku medicinu NZJZ-a otvoreno je Savjetovalište za djecu s teškoćama u učenju i ponašanju, koje ima logopeda, psihologa i liječnike školske medicine educirane iz područja bihevioralne i realitetne terapije, te Služba za mentalno zdravlje koja ima Savjetovalište za djecu i mlade.
Karin ističe i da se u doba pandemije povećala anksioznost u djece i mladih te potrebe za stručnom pomoći u savjetovalištima. Iznenađuje što se u tom razdoblju nisu povećale loše prehrambene navike, nego suprotno, mladi su se pravilnije hranili. Bili su kod kuće, nisu vani jeli brzu hranu i duže su spavali, ali se pogoršala kvaliteta spavanja.
Unatoč pandemiji, u Zavodu su mnogo radili, osnovali su Jedinicu za znanost i Katedru za preventivnu medicinu u sklopu Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija. Vode se zelenom politikom i zaštitom okoliša pa su energetski obnovili zgradu, uredili okoliš, iskoristili prostor bivše kotlovnice i napravili garderobu za mikrobiologiju, praonicu rublja. Među ostalim obnovili su i proširili više ambulanata školske medicine u županiji.
Planovi- izgradnja nove zgrade vrijedne 30 milijuna kuna
Imaju velike planove. Čekaju izmjenu GUP-a jer vlastitim financijskim sredstvima uz staru zgradu namjeravaju graditi novu, vrijednu 30 milijuna kuna. Zgrada budućega Mikrobiološkog laboratorija trebala bi imati tri kata.
"Mikrobiologija je napredovala. Iako radimo sve najnovije metode mikrobiologije, radimo u uvjetima u kojima trebamo osuvremeniti laboratorij. U dogledno vrijeme namjeravamo kupiti i dodatnu najnoviju opremu iako smo i protekle četiri godine kontinuirano ulagali u opremu, ne samo na Mikrobiologiji, već i u Službi za zdravstvenu ekologiju, gdje imamo više od 125 akreditiranih metoda, na temelju čega uspješno konkuriramo na tržištu", dodala je.
Uz postojeće zgrade, izgradit će i prvu zelenu, samoodrživu zgradu u Splitu na čijem će krovištu biti zeleni vrtovi. Uza sve novosti, uskoro namjeravaju u krugu Zavoda, uz ekran koji pokazuje onečišćenje zraka, postaviti i podatke za alergene i parametre za čistoću mora.
U suradnji sa Županijom i Zdravstvenom školom, predviđeno je da Nastavni zavod u zgradi stare Zdravstvene škole otvori centar za preventivnu medicinu, gdje će biti savjetovalište vezano uz kronične bolesti, hipertenziju, dijabetes, teškoće mentalnoga i reproduktivnog zdravlja itd. Pritom će u sklopu svojih mogućnosti pomoći Zdravstvenoj školi kako bi nadogradila kat na novoj zgradi, najavila je dr. Karin.