Na osnovi sadašnjih projekcija rasta svjetskog stanovništva i potreba za hranom, ako se polovica potrošnje crvenog mesa zamijeni mikrobnim proteinima uzgojenima u bačvama od nehrđajućeg čelika, moguće je za 80 posto smanjiti gubitak šuma i onečišćenje plinom CO2, zaključili su autori studije.
"Relativno malenom promjenom u konzumaciji mesa preživača, emisije stakleničkih plinova proizašle iz sječe tropskih šuma mogle bi se snažno smanjiti", kaže Florian Humpenoder, jedan od autora studije, znanstvenik u Institutu za istraživanje klimatskih promjena u Potsdamu (PIK).
Ističe da je "to velik doprinos smanjenju ciljeva iz Pariškog sporazuma o klimi".
Tri izvješća o klimi koje su Ujedinjeni narodi objavili od kolovoza pokazuju na alarmantan način da je ozbiljno ugroženo ostvarenje cilja iz Pariškog sporazuma - da se rast temperature planeta ograniči na manje od 2 stupnja Celzijeva.
Svjetski prehrambeni sustav čini trećinu emisija plinova s učinkom staklenika, a proizvodnja govedine vodeća je u poljoprivrednom sektoru.
Industrija proizvodnje goveđeg mesa utječe dvostruko na povećanje stakleničkih plinova. S jedne strane, radi dobivanja poljoprivrednog zemljišta za stočarstvo i uzgoj soje za prehranu stoke masovno se sijeku tropske šume koje bi inače apsorbirale CO2.
S druge strane preživači su zbog njihova probavnog sustava velik izvor emisija metana, stakleničkog plina koji je 30 puta snažniji od CO2 na ljestvici od 100 godina.
Smanjenje poljoprivredne površine
Supstituti hrane koji imitiraju meso, napose biljni, već su dostupni na policama supermarketa.
No kako se ubrzano traže rješenja za borbu protiv globalnog zatopljenja, nova "hrana" razvijat će se u veliku industriju idućih desetljeća, predviđaju tržišta.
Namirnica koja se dobiva uzgojem mikrobnih ili gljivičnih stanica prolazi proces fermentacije sličan procesu u proizvodnji vina ili piva.
Stanice se hrane glukozom - iz šećerne trske ili repe - da bi se dobili proteini, a za to je potrebna obradiva zemlja. Ali takve je zemlje potrebno daleko manje nego za crveno meso, navodi se u studiji.
Uz pretpostavku da se sadašnje poljoprivredne metode i običaji konzumacije zadrže u idućih 30 godina, svjetska površina za stočarstvo trebala bi se povećati za gotovo milijun kilometara četvornih.
Međutim, ako bi se 20 posto konzumiranog mesa zamijenilo mikrobnim proteinima, površina obradivog zemljišta spustila bi se na današnju razinu.
Dobrobit proizvodnje proteina na bazi mikroba ili gljivica ima veće prednosti od samog očuvanja okoliša, ističe Hanna Tuomisto, znanstvenica sa Sveučilišta u Helsinkiju koja je sudjelovala u studiji.
"Mikroprotein je idealni supstitut za meso jer je bogat proteinima i sadrži sve bitne aminokiseline", ističe.
Nadalje, mikroproteinskom prehranom smanjila bi se i potrošnja vode za poljoprivredu kao i emisija drugog stakleničkog plina, dušikovog oksida.
"Vlade i poljoprivredno-prehrambena industrija moraju se dogovoriti i razvijati primjerene standarde kojima će steći povjerenje javnosti", kaže Tilly Collins s Kraljevskog koledža u Londonu u komentaru koji prenosi Science Media Centre.
Treba sada privoljeti ljubitelje goveđeg odreska da prihvate zamjenu koja više izgledom nego okusom nalikuje mesu.
Samo jedan od šest koautora studije kušao je zamjensko meso na bazi mikroba, kaže Humpenoder i dodaje "Svidjelo mu se".