Izvjestitelj Karol Karski (ECR) naglasio je da je ovim dokumentom želio prikazati potpunu sliku na raznim kontinentima, ali glavni problem bio je ukazati na to koje se vjeroispovijesti najviše napadaju i u kojim zemljama.
U svom govoru u ponedjeljak izrazio je žaljenje što u usvojenom izvješću nije istaknuto koje su manjine u svijetu najviše izložene progonu gdje su na prvom mjestu kršćani.
"Pokazuje se da je najprogonjenija skupina kršćani, onda muslimani i onda Židovi. Kršćani se progone u 145 zemalja, a ateisti u 18 zemalja," rekao je Karski, inače pripadnik poljske stranke Pravo i pravda. Napomenuo je da ta informacija nije uključena u konačni izvještaj.
Izvješće Karola Karskog Europski je parlament u utorak usvojio s 496 glasova 'za', 28 protiv te 113 suzdržanih.
Povjerenik Europske komisije Janusz Wojciechowski rekao je da su u izvješću istaknute ključne preporuke za djelovanje institucija EU-a.
Napomenuo je i da EU brani prava svakog pojedinca da ima svoju vjeroispovijest i svoja uvjerenja te da „marginalizacija i viktimizacija osoba koje pripadaju (vjerskim) manjinama ili su atesti je nešto što ne možemo podržati niti poticati".
Peter van Dalen iz redova pučana rekao je u raspravi u ponedjeljak da je problem u tome što izvješće nije konkretno.
Naglasio je da postoji izvješće međuskupine za slobodu vjeroispovijesti u kojem se vidi što se događalo između 2017. do 2021. gdje postoje konkretni primjeri progona, što nije navedeno u izvješću o kojemu se raspravljalo na sjednici.
Carlo Fidanza iz redova reformista složio se s kolegama te rekao da je sve ono što je moglo govoriti o konkretnim situacijama progona izbačeno iz dokumenta.
"Najviše kršćani, u 80 posto slučajeva, sve je to izbačeno iz dokumenta", kao i odgovorne zemlje poput Kine, Nigerije i Pakistana, napomenuo je.
María Soraya Rodríguez Ramos (Renew) napomenula je i da vlasti koriste vjeroispovijest kako bi donijele neke zakone, poput onemogućavanja ratifikacije Istanbulske konvencije.
Hrvatska zastupnica u EP-u Željana Zovko (EPP) je u priopćenju naglasila da je temeljno ljudsko pravo sloboda vjere i vjeroispovijesti koja je zajamčena člankom 18. Opće deklaracije UN-a o ljudskim pravima.
"Iz tog razloga Europska unija, a pogotovo međunarodne organizacije, vlade zemalja članica UN-a i nevladine udruge imaju obavezu pojačati svoje napore u osudi i sprječavanju takvih praksi diljem svijeta”, kazala je Zovko.
U priopćenju također stoji da je zastupnica u svojim amandmanima “koji su uključeni u konačan tekst izvješća pozvala na zaštitu onih koji brane i zastupaju pravo na vjeru i vjeroispovijest” naglasivši da oni “često i sami mogu postati mete”.
U svojim amandmanima Zovko je pozdravila “humanitarne aktivnosti crkava i organizacija utemeljenih na vjeri”.