"U Strategiji se ne pridaje značaj činjenici da pola osnovnih škola nema psihologa, a nema podatka ni o broju bolničkih ležajeva za djecu i mlade, iako je mentalno zdravlje djece i mladih ozbiljno ugroženo u pandemijskim uvjetima", upozorila je psihologinja Tanja Dejanović Šagadin u komentaru u sklopu javnog savjetovanja o Nacrtu Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja 2022. – 2030.
Komentare i primjedbe dostavili su uredi pučke pravobraniteljice i pravobraniteljice za djecu, brojni psiholozi i psihijatri, Grad Zagreb, strukovne udruge i komore.
Tako je Ured pučke pravobraniteljice upozorio da je u Strategiji izostavljeno definiranje ključne mjere - smanjivanje lista čekanja i osiguravanje pravodobnog liječenja osoba s problemima mentalnog zdravlja.
Pravobraniteljica za djecu upozorava na nedovoljan broja dječjih i adolescentnih psihijatara te ističe nužnost povećanja broja specijalizacija psihijatara u svim dijelovima države.
"Treba osigurati uvjete za stacionarno psihijatrijsko liječenje djece na području Dalmacije jer djeca s tog područja mogu biti stacionarno liječena tek u Zagrebu ili Rijeci, čime se krši njihovo pravo na liječenje što bliže mjestu stanovanja i obitelji", upozorava pravobraniteljica.
Snažne reakcije na stavku o financiranju
S obzirom na premali broj stručnjaka za dječju i adolescentnu psihijatriju, potpuno je nejasno kako je moguće da je provedba Strategije zamišljena bez dodatnog budžeta, ističe Tanja Dejanović Šagadin.
Posebno je snažne reakcije izazvala stavka o financiranju u kojoj se navodi da nije predviđeno izdvajanje nikakvih dodatnih sredstava za njezinu provedbu, odnosno da će se financirati iz proračuna koji dobilo Ministarstvo zdravstva za ovu godinu i u projekcijama za 2023. i 2024.
Zagrebačko psihološko društvo iznenađeno je odlukom da "već zaduženi i potkapacitirani sustav zdravstva dobiva na sebe i provedbu cijelog seta mjera predviđenih Strateškim okvirom, a bez mogućnosti dodatnog budžetiranja za provedbu u sljedeće tri godine".
"Budući da nije moguće uvoditi promjene bez ikakvih ulaganja, to znači izbor vladajućih da se ne radi na unapređenju cjelokupne brige za mentalno zdravlje građana", tvrdi Zagrebačko psihološko društvo i traži promjene u financiranju.
Psihologinja Snježana Grgić također smatra da su za provedbu strategije nužna dodatna financijska ulaganja, i to ne samo na poziciji Ministarstva zdravstva već i niza drugih ministarstava, poput rada, obrazovanja, financija...
Novac bi, kaže Grgić, trebalo usmjeriti u financiranje državnih i nevladinih organizacija koje se bave mentalnim zdravljem.