Hrvatska je, zajedno sa Španjolskom i Luksemburgom, dobila obrazloženo mišljenje jer nije osigurala potpuno prenošenje Direktive o energetskim svojstvima zgrada u nacionalno pravo.
Direktivom su uvedeni novi elementi za jačanje postojećeg okvira, kao što su minimalni zahtjevi energetskih svojstava za nove zgrade, elektromobilnost i mjesta za punjenje te nova pravila o pregledu sustava grijanja i klimatizacije.
Direktivom se želi modernizirati građevinski sektor s obzirom na tehnološka poboljšanja i povećati niske stope obnove zgrada kako bi se poboljšala energetska učinkovitost fonda zgrada EU-a.
Revidirane odredbe morale su biti prenesene u nacionalno zakonodavstvo do 10. ožujka 2020. U svibnju 2020. sve tri države članice primile su službenu opomenu zbog neprenošenja Direktive.
Nakon što je pregledala nacionalne mjere, Komisija smatra da prenošenje u nacionalno pravo u Hrvatskoj, Španjolskoj i Luksemburgu nije dovršeno te stoga tim državama članicama upućuje obrazloženo mišljenje. One sada imaju dva mjeseca za odgovor. Ako ne dobije zadovoljavajući odgovor, Komisija može odlučiti uputiti te predmete Sudu Europske unije.
Drugo obrazloženo mišljenje, koje je Hrvatska dobila zajedno s još osam država članica, odnosi se na Direktivu o otvorenim podacima.
Komisija traži od tih devet država informacije o tome kako su pravila EU-a o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora iz Direktive o otvorenim podacima, prenesena u nacionalno pravo.
Iako je rok za prenošenje istekao 17. srpnja 2021., navedene države članice još nisu priopćile sve nacionalne mjere, unatoč službenim opomenama upućenima 30. rujna 2021.
Direktivom o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, donesenom 20. lipnja 2019., nastoje se iskoristiti prednosti korištenja tih podataka i pomoći da se za ponovnu uporabu stavi na raspolaganje golema i vrijedna baza podatkovnih resursa javnog sektora.
Time će se smanjiti prepreke ulasku malih i srednji poduzeća na tržište jer će se smanjiti troškovi ponovne uporabe podataka, stavit će se na raspolaganje više podataka i otvoriti dodatne poslovne prilike zahvaljujući razmjeni podataka putem aplikacijskog programskog sučelja (API).
Direktivom se potiče razvoj inovativnih rješenja kao što su aplikacije za mobilnost, povećava transparentnost otvaranjem pristupa javno financiranim istraživačkim podacima i podupiru nove tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju. Ako u roku od dva mjeseca ne dobije zadovoljavajući odgovor od tih država članica, Komisija može odlučiti uputiti predmet Sudu Europske unije.
Komisija, kao čuvar ugovora EU-a, pokreće postupke povrede prava EU-a na temelju vlastitih istraga ili pritužbi građana, poduzeća ili ostalih dionika.
Postupak ima tri koraka. Prvi je slanje službene opomene, a ako se stvar ne riješi tom opomenom šalje se obrazloženo mišljenje u kojem se traži da se osigura sukladnost sa zakonodavstvom Unije. Ako država članica još uvijek ne surađuje, Komisija može uputiti predmet Sudu Europske unije. Većina se slučajeva riješi prije upućivanja Sudu.