Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost raspravljao je sa zastupnicima Europskog parlamenta na redovitom mjesečnom zasjedanju u Strasbourgu.
"Rat u Ukrajini predstavlja tektonsku promjenu našeg sigurnosnog okruženja i to nas je primoralo da revidiramo tekst Strateškog kompasa da bi uopće bio usvojen", rekao je Borrell u uvodnim riječima.
Kao sljedeći zadatak najavio je ponavljanje te analize kako bismo jasnije vidjeli koliko su ozbiljne prijetnje europskoj sigurnosti i koliko je ozbiljna prijetnja Putinove Rusije Europskoj uniji.
Pritom je istaknuo da NATO ostaje ključna organizacija koja će zajamčiti sigurnost našeg teritorija od mogućih agresora.
"Nemamo alternativu NATO-u za teritorijalnu obranu Europe. Niti financijski gledano. NATO je i dalje ključna organizacija koja će zajamčiti sigurnost našeg teritorija od mogućih agresora", kazao je Borrell.
Vrlo jasno je dao do znanja koliko su mali i manjkavi obrambeni kapaciteti Unije.
"EU je ispod svake razine kada govorimo o vlastitoj obrani. Trenutno smo na 1,5 posto BDP-a, jednako kao 2008.", rekao je Borrell.
No, kako je istaknuo, "shvatili smo da NATO neće riješiti sve naše sigurnosne probleme i da za neke probleme moramo imati vlastite kapacitete".
Da bismo mogli i sami intervenirati, ako ti NATO neće, Borrell smatra da vojske države članica moramo učinit "interoperabilnima".
"Ovdje ne radimo na stvaranje europskog NATO-a, niti ne želimo oslabiti NATO", poručio je.
"Ako mi budemo snažni i NATO će biti snažan. Veće obrambene sposobnosti Europe podrazumijevaju i veće kapacitete NATO-a", smatra šef diplomacije.
Na pitanje zastupnika Tonina Picule o pomoći Ukrajini kroz Instrument za mir, Borrell je kazao da kroz taj instrument zemlje članice same šalju pomoć u oružju i opremi.
"Mi nemamo zalihe oružja, a nemamo vremena ni da bismo ga proizveli. Stoga zemlje članice koriste svoje vojne kapacitete i šalju opremu i oružje Ukrajini", rekao je Borrell.
Kroz instrument, dodao je, možemo bolje odgovoriti na potrebe ukrajinske vojske i kroz njega ćemo dati jednu milijardu eura.
"Vidjet ćemo što možemo ponuditi, prioritet je lako obrambeno oružje, stingeri ili javelini koji su se pokazali iznimno učinkoviti u borbi protiv oklopnih vozila", precizirao je.
No, iako je, kako je rekao, EU ispod svake razine glede obrane, rekao je da ne vjeruje da će se preraspodijeliti sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za vojnu mobilnost, jer kada se VFO dogovarao "nije bilo direktne prijetnje našoj sigurnosti".
"Tu su stavku zemlje članice znatno srezale kada smo o tome razgovarali, a s obzirom na sve veće cijene energenata i hrane te kako bi se općenito odgovorilo na probleme uzrokovane pandemijom, stvarno sumnjam da će se povećati proračunska sredstva za vojnu mobilnost", ocijenio je Borrell.
Ranije je u razgovoru sa zastupnicima šefica Europske komisije Ursula von der Leyen za NATO kazala da je "najsnažniji vojni savez", ali da Europska unija nikada neće biti vojni savez.
Na pitanje zastupnice Željane Zovko i stanju u BiH, Borrell je kazao da je sve rečeno u zaključcima Vijeća te da je potrebno očuvati "duh Daytona: jedna država, dva entiteta i tri konstitutivna naroda", uz zaštitu prava svih ostalih građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici triju naroda.
Za operaciju Althea, misiju EUFOR-a u BiH, kazao je da to "nije u njegovim rukama", ali se nada da će Vijeće sigurnosti produljiti njezin mandat.