Više od 70 tisuća ljudi je vezano za Sveučilište – sedam i pol tisuća zaposlenih i 65 tisuća studenata - i sve i da nećemo, moramo priznati da je to budućnost Hrvatske. Na sveučilištu se obrazuju oni koji će kreirati našu budućnost, znači, ključni smo za razvoj Hrvatske, kaže.
Lakušić (Slavonski Brod, 1968.), sadašnji dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu, početkom listopada nakon dva mandata rektora Damira Borasa preuzima upravljanje Sveučilištem u Zagrebu.
Jeste li se počeli pripremati za preuzimanje mjesta rektora?
Sadašnji rektor me uključio u rad sveučilišnih tijela. Sada je važno po pojedinim resorima i stručnim službama napraviti generalnu snimku stanja. Potrebno je napraviti reviziju poslovanja. Sadašnji rektor je rekao da će on pripremiti vanjsku reviziju, ali da nema ništa protiv ni da se s naše strane napravi revizija. Potrebno je proanalizirati akte sveučilišta, jer ih je dosta zastarjelo te ići na promjene i dopune nekih. Treba pripremiti i poslovnik o radu Senata, jer je ponekad bilo upita na sjednicama Senata vezano za to.
Potrebno je uvesti ERP sustav upravljanja poslovnim procesima Sveučilišta, koji će omogućit cjelovito praćenje svih aktivnosti. U svakom trenutku moramo imati cjeloviti pregled, a to će omogućiti donošenje kvalitetnih odluka. Konačno, treba dogovoriti novo privremeno sjedište Sveučilišta za vrijeme obnove postojeće zgrade. Ona je zaštićeno kulturno dobro i za njezinu će obnovu trebati minimalno dvije i pol godine.
Što ćete napraviti kad „sjednete“?
U prvom tjednu listopada imat ćemo konstituirajuću sjednicu Senata i na njoj izabrati prorektore. Pozitivno je da je sadašnja uprava već u startu pokazala volju da me uključi u sve procese. To je svakako dobro i za upoznavanje sadašnjeg stanja.
Moramo ojačati suradnju s gospodarskim sektorom i s našim alumnima, kako bi otvorili Sveučilište prema cjelokupnoj društvenoj zajednici i razvili partnerski odnos za nove vrijednosti društva. Važno je na početku osnovati radnu skupinu za razvoj Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj, da ga pokrenemo iz mrtve točke i počnemo stvarati znanstvenu infrastrukturu. Poduzet ćemo korake da se u narednom razdoblju osigura bolja pozicija našeg Sveučilišta na rang listama.
Što očekujete da ćete zateći? Bili ste član Senata i imali uvida.
Ne znam što ću zateći. Ne mogu unaprijed govoriti, treba vidjeti. Kada ste član Senata imate samo dio uvida. Posebno treba vidjeti potrebe sastavnica kako bi se osigurao njihov razvoj. Šteta je da nije bilo više aktivnosti na Kampusu Borongaj. Od svih planova na tom kampusu, prva zgrada koja će se realizirati biti će Centar za istraživanje i razvoj sigurnog i održivog okoliša Građevinskog fakulteta. Vezano za internacionalizaciju studijskih programa, treba vidjeti šta je sve realizirano u okviru nastavnih programa na engleskom jeziku, je li bilo dodatnog poticaja suradnje s međunarodnim sveučilištima ili nije.
Rektor Boras je rekao da ste bili njegov favorit na izborima. Doživljavate li se Vi tako?
Mislim da je on to možda malo ishitreno rekao. Kod predstavljanja programa kandidata rekao je da ima nekoliko favorita. Ja rektora poznajem tri i pol godine, od kad sam postao dekan i samim time i član Senata, a moji protukandidati ga poznaju 12 i više godina, i po tome bi netko od njih trebao biti favorit.
Pretpostavljam da je moja vidljivost dijelom povećana s događajima oko potresa, no moram istaknuti i prethodnu svoju vidljivost u pogledu inovacija i novih tehnologija za koje sam dobio veći broj nagrada, većinom zlatnih medalja, i priznanja na međunarodnim izložbama inovacija što je bilo predstavljeno u više TV emisija o znanosti i obrazovanju. Kad govorimo o potresu, pokazao sam veliku aktivnost, ali i hrabrost da se u okviru fakulteta organizira sustav koji je koordinirao rad inženjera volontera prilikom preliminarnih pregleda oštećenih građevina. Pomogli smo Vladi i zahvalni smo joj što je akademska zajednica prepoznata kao stožerna snaga u kriznim vremenima.
Sretao sam Vaše suradnike na terenu i zaista su bili aktivni. Ima nekih nedorečenosti koje bih volio da ih pojasnite. Aplikacija za upis ruševina nema usporedbu s općim fondom stambenih objekata i ne znamo koliki je postotak objekata oštećen u potresu.
To je je jedan od niza problema. Baza koja je pripremljena za potrebe preliminarnih pregleda je iz dana u dan punjena s velikim brojem podataka o stanju građevina, njihovim oštećenjima i tipu oštećenja. Sve te podatke su kontrolirali kolegice i kolege koji su radili u stožerima, i oni su poslužili za procjenu šteta nastalih od potresa. No, nakon završetka preliminarnih pregleda, podaci iz baze su korišteni za provedbu hitnih mjera sanacije, posebice uklanjanja opasnih dijelova na zgradama. Naš plan je bio da se baza trebala nastaviti puniti s podacima o obnovljenim zgradama, kako bi se vidjelo napredovanje obnove. No, to je još uvijek u fazi razgovora s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine kako bi se osigurala sredstava za brigu o bazi i njezino usklađivanje s ostalim platformama koje koriste pojedina ministarstva.
Što može Sveučilište u Zagrebu?
Naše Sveučilište očekuju teški trenuci, posebice obnova zgrada sastavnica Sveučilišta u Zagrebu i mnogi fakulteti će koristiti zamjenske zgrade za svoj rad. Očekuje nas i naporan rad na povećanju prepoznatljivosti i suradnje s gospodarstvom, jer sveučilište mora biti ključni društveni čimbenik razvoja Hrvatske. Posebno se moramo brinuti o sredstvima koja se mogu privući iz EU fondova kroz razne programe. Možemo navesti primjer na koji to radi Građevinski fakultet. On kao član Europskog udruženja istraživačkih laboratorija u području prometne infrastrukture ima svoj ured u Bruxellessu. Kroz domaće i EU projekte dolazimo do opreme koja nam je važna da i dalje budemo vodeći, a sva oprema koja se nabavlja u ovom trenutku predviđena je za naš Centar na Kampusu Borongaju. Ovdje nije važna samo oprema već i zaposlenje mladih istraživača. Tako se povećava i broj studenata na našim poslijediplomskim studijima, ali i broj novih projekata koje prijavljujemo, te dodatno unapređujemo suradnju s gospodarstvom.
Kad navodite brojke o Sveučilištu, one jedino sigurno pokazuju kako je ono mastodont. Ali ono što je važno u suvremenoj znanosti - upotrebljivost toga znanja, i praktična i strateška, a to znači i vrlo živu interdisciplinarnost - na Sveučilištu nije tako zamjetljiva pojava. Aktualno povezivanje na Sveučilištu više liči na mreže za pritisak.
Tu ste u pravu da je riječ o velikom sveučilištu. Danas se teško u kratkom vremenu može dobiti informacija što sve Sveučilište u Zagrebu radi, a pogotovo informacija o interdisciplinarnoj suradnji. Razlog tome je što se nije sustavno radilo na informiranju o dostignućima svih sastavnica, kako svih zaposlenika tako i javnosti. Zgodan primjer je npr. promocija knjige „Inovacije Sveučilišta u Zagrebu“, koja je održana 8. veljače ove godine. U knjizi su predstavljana dostignuća svih sastavnica sveučilišta, prikazana je njihova suradnja s gospodarstvom, prikazane su inovacije studenata, no to nije medijski dovoljno predstavljeno. Na ovakvim stvarima treba raditi i to će sigurno povećati prepoznatljivost Sveučilišta, ali vjerujem i prihode. Mojim programom predviđen je savjet za gospodarstvo čija je uloga premošćivanje virtualnih prepreka između akademske zajednice i gospodarstva, koje bi pomagalo rastu BDP-a.
Kako mislite pokrenuti suradnju među fakultetima i različitim područjima? Za očekivati je da ćete naići na otpore.
Moramo imati takvu organizaciju da svaka sastavnica bude uključena u strukturu Sveučilišta. Neke sastavnice nemaju svoje predstavnike u niz tijela i treba im pružiti mogućnost da daju svoj doprinos. Svi govorimo o digitalizaciji, a fakulteti koji se bave time nisu npr. u odborima za digitalizaciju. To treba promijeniti. Također, svaki prorektor mora ima svoj tim, jer se jedino na taj način može osigurati da svako područje ima preduvjete za rad i razvoj.
Osnovna je zadaća fakulteta i sveučilišta stvaranje i pružanje vrhunskoga znanja te unapređenje vještina i kompetencija studenata. Sveučilišta moraju biti važni kreatori budućnosti Hrvatske. Žao mi je da je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. izrađen bez većih konzultacija s akademskom zajednicom. Ako se govori o budućnosti obrazovanja, znanosti, umjetnosti, kulture, novih tehnologija, gospodarstva, itd., treba si postaviti pitanje, pa tko o tome može više reći od onih koji se time bave, koji obrazuju studente, sutra važne čimbenike razvoja Hrvatske.
Sveučilište je odbacilo nacrt zakona o znanosti. Rekli ste da očekujete suradnju s Ministarstvom oko izrade toga zakona.
Više sveučilišta ima prijedloge za poboljšanje zakona, neki članci u nacrtu zakona nisu prihvatljivi, neki se mogu modificirati. Većina nas u akademskoj zajednici nije upoznata s timom koji je izrađivao ovaj nacrt zakona. Ne treba se bojati kad se dobije prijedlog za poboljšanjem ili određene konstruktivne kritike. Svima je vjerujem cilj unapređenje i razvoj visokog obrazovanja u Hrvatskoj.
Hoće li Sveučilište u Vašem mandatu imati epizoda kao što su bili počasni doktorati Milanu Bandiću ili Draganu Čoviću, za koje je unutar Sveučilišta ocijenjeno da jako štete njegovu ugledu?
Kad je riječ o počasnim doktoratima, koliko znam bilo je komplikacija. Primjer je gospođa Angela Merkel koja nije preuzela svoj doktorat. Ne znam zbog čega, ali žao mi je da se i kod vrlo pozitivnih namjera kao što su počasni doktorati, nešto zakomplicira. Ako netko u nečemu treba biti primjer, onda je to akademska zajednica, tu ne smije biti krivih koraka. Vezano za pitanje o dva primjera koje ste naveli, vjerujem da neki prijedlozi ne bi ni došli na Senat da se tijekom njihove pripreme ostavilo više vremena za raspravu i savjetovanja. Kad nemate dobru analizu, dogodi vam se to što se dogodilo. Uvijek treba imati transparentan i holistički pristup. Tada se najbolje može ustanoviti tko treba primiti ovu časnu nagradu.
Postoje javni istupi ljudi koji smatraju da su oni ili neke norme povrijeđeni djelovanjem aktualne uprave. Kako ćete se prema tome postaviti?
Jedan od prioriteta je otvoriti sve komunikacijske kanale, komunicirati o učinjenom i nametnuti se društvenoj zajednici kao nezaobilazna uzdanica društvenoga razvitka. Uvijek treba uzimati javna mišljenja u obzir i vrata za suradnju Sveučilišta moraju biti otvorena za sve, bez ikakvog opterećenja i za koga.
Razgovarao: Ivo Lučić