Svečanost je povezana s temom Svjetskog meteorološkog dana „Rano upozorenje i djelovanje“, koja upozorava na važnost hidrometeoroloških i klimatoloških informacija za učinkovitost sustava ranog upozorenja koji štiti ljudske živote, materijalna dobra i okoliš od ekstremnih vremenskih pojava.
Također je povezana s temom Svjetskog dana voda „Podzemne vode - učinimo nevidljivo vidljivim“, koja želi osvijestiti ključnu ulogu podzemnih voda za svaki aspekt ljudskih života.
Glavna ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan-Picek upozorila je kako je u posljednjih pola stoljeća svijet zahvatilo 11.000 prirodnih katastrofa koje su odnijele više od dva milijuna života.
Zadnjih 10-20 godina novi sustavi upozorenja značajno su se unaprijedili, pa iako se materijalne štete povećavaju sa svakom katastrofom, sačuvan je višestruko veći broj ljudskih života nego je bilo u prošlosti, kaže Ivančan-Picek.
Zbog toga DHMZ modernizira motriteljsku mrežu, u koju su u posljednje četiri godine uložena ogromna sredstva, o čemu su sanjale generacije meteorologa.
Suvremeni radari, oceanografske plutače, automatske prizemne postaje...
Najavila je da će Hrvatska biti prekrivena mrežama suvremenih radara, more oceanografskih plutača, a tlo automatskim prizemnim postajama.
Prvi radar na Jadranu je stigao i bit će uskoro montiran na Debeljaku kod Sukošana, sijedi montaža radara kod Labina na vrhu Goli, najesen kod Stona na Pelješcu, dok je jedan radar već u operativnom radu u Gradištu kod Županje, a drugi u predoperativnom radu na Bilogori.
Nova mreža oceanografskih plutača stigla je u Hrvatsku i očekuje se njihovo sidrenje do sredine ljeta, a najesen i početak mjerenja.
Ovo je generacijska prilika za sve zaposlenike DHMZ-a, nadamo se da će do kraja 2023. godine ti projekti biti uspješno završeni, poručila je Ivančan-Picek.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat izrazio je velika očekivanje od znanosti i službi od DHMZ-a upozorivši da hrvatski ekonomski gubici zbog klimatskih promjena iznose više od 0,25 posto bruto nacionalnog dohotka.
Hrvatska dijeli entuzijazam iskazan u Zelenom planu da EU postane klimatski neutralna najkasnije do 2050. godine, te intenzivno radi na zakonskom paketu koji će „transformirati sve aspekte društva“.
Sve što se financira iz EU-a treba proći test smanjena stakleničkih plinova i uvažiti mjere prilagodbi klimatskim promjenama, rekao je Horvat koji je na događaju bio predstavnik Vlade jer je izostao dolazak ministrice regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataše Tramišak, koja je bila najavljena kao izaslanica premijera.