Hrvatska morala uvoziti ribu
Romeo Mikičić već više od 40 godina lovi u plavetnim vodama Jadranskog mora. Otac dvoje djece strastveno se bavi morem i dolazi iz generacija ribara koji su živjeli na otoku Cresu, jednom od više od tisuću otoka u Hrvatskoj koji ovise o ribolovu.
No posljednjih su se godina Romeo i drugi ribari na Mediteranu počeli bojati za svoju budućnost. Lokalne zalihe ribe i rakova, izvor njihovih sredstava za život, bile su opustošene prekomjernim izlovom i klimatskim promjenama.
“Ribolov u Hrvatskoj je vrlo važan. Devedesetih i ranih 2000-ih mogli ste jako dobro loviti, ali riba je postajala sve oskudnija i rjeđa”, kaže Romeo, koji vodi nacionalnu hrvatsku udrugu koja predstavlja 200 koćarica. “Morali smo uvoziti ribu kako bismo povećali zalihe u tom području, posebno u ljetnim mjesecima tijekom turističke sezone.”
Desetljećima se FAO zauzima za novi pristup u upravljanju korištenjem dragocjenih morskih resursa Sredozemlja, očuvanju ribljih fondova i drugih resursa koji su spas za stotine tisuća ljudi.
FAO-vi revolucionarna projekti AdriaMed i MedSudMed
FAO predvodi napore i pomaže zemljama u promicanju održivog ribarstva i akvakulture u Sredozemnom i Crnom moru putem Opće komisije za ribarstvo za Mediteran (GFCM) i mreže terenskih projekata kao što su AdriaMed i MedSudMed. Ulozi su visoki. Prema GFCM-ovom izvješću o stanju ribarstva u Sredozemlju i Crnom moru 2020., 75 posto ribljih fondova pogođeno je prekomjernim izlovom.
"Želimo osigurati reprodukciju ribe prije nego što bude ulovljena jer je to ključno za dugoročnu održivost ribarstva", kaže FAO-ova službenica za riblje resurse za GFCM Elisabetta Betulla Morello.
Upravljanje ribarstvom je složeno jer mnoge vodene vrste prelaze međunarodne granice, posebno kao odgovor na klimatske promjene. Dva revolucionarna projekta FAO-a postaju modelom za suradnju u smjeru održivog korištenja i očuvanja resursa: AdriaMed u Jadranskom moru i MedSudMed u središnjem Sredozemlju.
Područje ograničenog ribolova Jabučka kotlina
Suradnjom između Italije i Hrvatske, koju promiče FAO kroz AdriaMed projekt, GFCM je uspostavio ograničeno područje ribarstva (FRA) u blizini hrvatskog otoka Jabuke.
Bilateralni sporazum između Hrvatske i Italije o zaštiti pojedinih područja i njihovih staništa na sjevernom Jadranu bio je glavni rezultat nakon 15 godina znanstvenih studija i konzultacija, u kojima su sudjelovali različite vlade, Europska unija, znanstvenici, ribari i nevladine organizacije. Taj proces promovirali su FAO i zemlje putem AdriaMeda.
Kao rezultat toga, zemlje GFCM-a su 2017. godine uspostavile Područje ograničenog ribolova (FRA). Sada trajno, prepoznato je u cijeloj regiji kao model za suradnju i učinkovito upravljanje prostorom.
Usredotočena na vode oko malenog vulkanskog hrvatskog otoka Jabuke, FRA učinkovito stvara zonu zabrane ribolova na području od 1.400 četvornih kilometara poznatom kao Jabučka kotlina, mrijestilište europskog oslića i jastoga. Trajno je zabranjeno koćarenje na dnu, a ostale ribolovne aktivnosti su ograničene u određeno doba godine. Plovila za inspekciju ribarstva i obalne straže provode patrole i provode ograničenja u nastojanju da preokrenu pad jedinstvene bioraznolikosti Sredozemlja.
„Situacija se popravlja“
To je dobitna situacija za ribare i okoliš jer se morska biološka raznolikost oporavlja i ribari imaju koristi od sve obilnijeg i vrijednijeg ulova.
Romeo kaže da ribari već mogu cijeniti razliku. “Situacija se popravlja”, kaže. “Bez sporazuma mislim da bismo nepovratno oštetili naše stanište, a o posljedicama ne želim ni razmišljati.”
Uspostava ovog trajnog ograničenog područja ribarstva proizvod je pregovora između vlada, kreatora politike, ribara i drugih strana i sve većeg prihvaćanja ekosustavnog pristupa upravljanju ribarstvom kojeg potiče FAO kroz GFCM i AdriaMed.
Ravnatelj Uprave za ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede Ante Mišura opisuje sporazum kao promjenu u igri.
"Čvrsto vjerujem da je proglašenje FRA Jabučka kotlina bila velika prekretnica za upravljanje resursima na Jadranu", kaže. "Postignuta je potpuna suglasnost o smjeru kojim treba ići i to je osiguralo uspjeh režimu upravljanja."
Deset zaštićenih ribolovnih područja
Glavni direktor za pomorsko ribarstvo i akvakulturu u talijanskom Ministarstvu za poljoprivrednu hranu i šumarstvo Riccardo Rigillo kaže da je Jabučka kotlina FRA "uspješan model" za upravljanje ribarstvom.
“Postanak FRA Jabučka kotlina rezultat je bliske suradnje između nacionalnih uprava Italije i Hrvatske, a naravno da je uključenost i aktivno sudjelovanje dionika temeljna stvar”, kaže Rigillo.
Deset zaštićenih ribolovnih područja koje je uspostavio GFCM u Sredozemnom i Crnom moru sada štiti gotovo 1,8 milijuna četvornih kilometara morskih staništa.
Obalne zemlje Italije, Libije, Malte i Tunisa povijesno su se natjecale za morske resurse. Uz potporu drugog projekta FAO-a, MedSudMed, ove su zemlje posljednjih godina radile zajedno na prikupljanju informacija i korištenju zajedničkih kriterija za upravljanje zajedničkim morskim resursima, surađujući s GFCM-om na konsolidaciji zajedničkih mjera upravljanja.
Zaštita biološke raznolikosti i zaštita ribljeg fonda jedan su od glavnih ciljeva europskog Zelenog plana.
Prvi višenacionalni plan upravljanja Mediteranom
Mislim da je suradnja osnova uspjeha”, kaže Betulla Morello. “Jabučka kotlina je stvarno dobar primjer najbolje prakse u međunarodnoj suradnji. Ovo je uzor mnogim drugim zemljama i regiji.”
Kroz projekt FAO MedSudMed i GFCM, napori Italije, Libije, Malte i Tunisa rezultirali su usvajanjem prvog višenacionalnog plana upravljanja Mediteranom za pridneno koćarenje i zaštitu ranjivih ribolovnih područja 2016. godine.
FAO je predan kontinuiranim naporima da okupi glavne dionike u sektoru ribarstva u različitim regijama uz izgradnju kapaciteta i dijeljenje znanstvene ekspertize, zaključuje se u tekstu koji je Hini dostavljen iz Opće komisije za ribarstvo Mediterana.