Michel je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu izjavio da je Rusija rasporedila vojne snage "bez presedana" na granici s Ukrajinom te da je riječ o "agresivnom i prijetećem ponašanju".
"Takvo ponašanje ne potkopava samo stabilnost i integritet Ukrajine, već mir i sigurnost Europe te međunarodnog sustava temeljenog na pravilima", istaknuo je Michel.
Ipak, rekao je kako je jučerašnjim povlačenjem dijela postrojbi Rusija signalizirala da je spremna za diplomaciju.
"Apeliram na Rusiju da poduzme konkretne i opipljive korake prema deeskalaciji. To je preduvjet za iskren politički dijalog. Nema diplomacije s jedne strane, dok se s druge strane gomilaju postrojbe", kazao je.
Rusija je u utorak povukla dio snaga raspoređenih blizu granice s Ukrajinom. Ukrajinski ministar vanjskih poslova nakon toga je izjavio da je Kijev „zajedno s našim partnerima“ spriječio eskalaciju.
SAD i NATO saveznici optužuju Rusiju da priprema novi napad na Ukrajinu, nakon aneksije Krima 2014. , a te optužbe Rusija niječe.
Kremlj zahtijeva da NATO ograniči sve aktivnosti u istočnoj Europi i obeća da neće primiti bivše sovjetske republike - kao što je Ukrajina - kao nove članice. Moskva također zahtijeva zabranu raspoređivanja oružanih sustava, uključujući američki proturaketni sustav, blizu ruskih granica.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kazala je kako je krizu prouzročila "svjesna politika ruskog vodstva".
"Ukrajina je suverena zemlja i sama donosi odluke o svojoj budućnosti. Kremlj to ne voli pa prijeti ratom. To je suština trenutne eskalacije", istaknula je na plenarnoj sjednici.
Predsjednica Komisije istaknula je kako je Rusija jučer slala "kontradiktorne signale" jer je s jedne strane objavila da povlači dio postrojbi, dok je Duma pozvala predsjednika Vladimira Putina da prizna dvije separatističke proruske regije na istoku Ukrajine.
Von der Leyen je, slično kao i šef europske diplomacije Josep Borrell u utorak, kazala da "transatlantska zajednica dugo nije bila ovako ujedinjena".
Ponovila je da se priprema "robustan i sveobuhvatan paket sankcija" u slučaju ruske invazije na Ukrajinu.
"Europsko djelovanje bit će brzo i robustno", poručila je.
Von der Leyen smatra da je rusko vodstvo svjesno da su europske sankcije opasnost za Moskvu jer ovisi o europskim tehnologijama kako bi diverzificirala gospodarstvo.
Osvrnula se i na europsku ovisnost o ruskom plinu, istaknuvši kako je čudno da ruska državna kompanija Gazprom u vrijeme visokih cijena plina na tržištu "ne pokušava maksimizirati profit".
"To ponašanje već je naštetilo kredibilitetu Rusije kao pouzdanog opskrbljivača energije", kazala je.
Unija će se, u slučaju obustave isporuka ruskog plina, okrenuti jačanju isporuka ukapljenog zemnog plina. O tome se, kazala je predsjednica Komisije, već razgovara s više zemalja.
Istaknula je i da je Europa, što se tiče opskrbe plinom, sigurna za ovu zimu, a da je dugoročno rješenje za ovisnost o ruskom plinu veliko investiranje u obnovljive izvore energije koji su "dobri za klimu i našu neovisnost".
Šef europske diplomacije Josep Borrell kazao je da treba nastaviti razgovarati s Rusijom, ali i da je potrebno pripremiti se za moguće sankcije protiv Rusije.
"Moramo sudjelovati u razgovorima. Da, Rusija ima također sigurnosne zabrinutosti koje treba uzeti u obzir. S druge strane treba pripremiti naš kapacitet za odgovor", kazao je.