Uz Webera u dvodnevnome posjetu Bosni i Hercegovini su među ostalima i voditelj vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta David McAllister te izvjestitelj Europskog parlamenta za BiH Paulo Rangel koji su održali odvojene sastanke s predsjednikom najsnažnije bošnjačke stranke SDA Bakirom Izetbegovićem, PDP-a Branislavom Borenovićem, te čelnikom HDZ-a 1990. Ilijom Cvitanovićem.
Nakon susreta sa Čovićem priopćeno je kako su dužnosnici EPP-a "istaknuli potrebu stabilnosti Bosne i Hercegovine i naglasili kako ravnopravnost hrvatskoga naroda nije i ne može biti upitna".
Po istome izvoru apelirali su na postizanje dogovora o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim izmjenama. Iz HDZ-a BiH su naveli kako su dužnosnici EPP-a takav napredak ocijenili iznimno važnim za napredovanje BiH na europskom putu.
Čović je tijekom razgovora istaknuo kako su hrvatski pregovarači o izbornoj reformi bili konstruktivni i jedini koji su dostavili više prijedloga koji u potpunosti implementiraju i odluke Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH.
Kako se navodi u priopćenju, on je upozorio da pojedini bošnjački pregovarači samo otežu razgovore bez ikakve želje za postizanjem dogovora koji bi stabilizirao situaciju u državi. Pritom je poručio da praksa preglasavanja hrvatskog konstitutivnog naroda mora zauvijek biti zaustavljena.
Niti nakon današnjih razgovora o izbornoj reformi održanih u Sarajevu između bošnjačkih i hrvatskih stranaka nije postignut dogovor o izbornoj reformi. Cilj je izborne reforme provesti presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu kako bi se otklonila diskriminacija manjina prigodom kandidiranja za najvažnije pozicije u državi, te provedba presude Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić kako bi se prestalo s praksom preglasavanja Hrvata pri izboru izaslanika u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda te državno Predsjedništvo BiH.
Opći izbori u BiH predviđeni su najesen.