eeaU 32 zemlje Europskog ekonomskog područja, koje uz 27 zemalja EU-a obuhvaća i Švicarsku, Norvešku, Island, Lihtenštajn i Tursku, ukupna šteta iznosila je od 450 do 520 milijardi eura, pokazala je analiza EEA-e, objavljena u četvrtak.
Osigurano je tek između četvrtine i trećine ukupnih gubitaka, izvijestila je EEA, koja je kao izvor koristila podatke NatCatServicea, kompanije u sastavu reosiguravatelja Munich Re-a, i CATDAT-a u sklopu RiskLayera.
Hrvatska i Norveška izjednačene
Njemačka, članica EU-a s najviše stanovnika, zabilježila je po podacima najveću ukupnu ekonomsku štetu, od oko 110 milijardi eura tijekom 41 godine, navodi agencija za okoliš podatke NatCatSERVICE-a. Osigurani iznos upola je manji.
Slijede Italija s oko 75 milijardi i Francuska s oko 71 milijardu eura.
U Hrvatskoj su vremenske i klimatske nepogode u razdoblju od 1980. do 2020. prouzročile ekonomske štete od oko 3,2 milijarde eura, prema podacima NatCatSERVICE-a, uz osigurani iznos od samo 76 milijuna eura.
Sličnu štetu pretrpjela je i Norveška, ali uz daleko veći osigurani iznos, od 1,79 milijardi eura.
Najveći gubitak po stanovniku bilježila je Švicarska, od 2.224 eura, prma podacima CATDAT-a koje j agncija takođr koristila kao izvor..
U Hrvatskoj iznosio je 643 eura, otprilike kao i u Rumunjskoj.
Smrtonosni toplinski udari
Ekstremni vremenski i klimatski događaji odnijeli su na Europskom ekonomskom području u razdoblju od 1980. do 2020. od 85 tisuća do 145 tisuće ljudskih života, prema podacima CATDAT-a i NatCatSERVICE-a.
Najviše smrtnih slučajeva izazvali su toplinski udari, čak 85 posto, a posebno težak zabilježn je 2003. godine.
Najviše je ljudi stradalo u Francuskoj, 26.775, prema podacima CATDAT-a. NatCatSERVICE navodi da ih je stradalo 23.693.
U Hrvatskoj je u razdoblju od 1980. do 2020. od posljedica ektremnih vremenskih i klimatskih događaja prema podacima CATDAT-a umrlo 896 ljudi. Podaci NatCatSERVICE pokazuju da ih je stradalo 722, pokazue izvješće europske agencije za okoliš.