Picula je sudjelovao u delegaciji Odbora Europskog parlamenta za vanjsku politiku koja se od nedjelje do utorka u Ukrajini sastala s tamošnjim premijerom Denisom Šmihalom, predsjednikom parlamenta Ruslanom Stefančukom i predstavnicima civilnih udruga.
„Ukrajina nije poligon za ruske vojne manevre, kibernetičke kampanje i manipulaciju informacijama. To je država s više od četrdeset milijuna Europljana koji zaslužuju živjeti u miru, sigurnosti i blagostanju, poput ostalih Europljana", rekao je Picula, hrvatski zastupnik iz redova socijaldemokrata.
"Snažno podupiremo ukrajinske napore u izgradnji stabilnih i odgovornih demokratskih institucija, postizanju gospodarskog i društvenog napretka za svoje građane, i očuvanju stabilnog i prosperitetnog okruženja u svim ukrajinskim regijama“, dodao je.
Do posjeta misije EP-a došlo je u vrijeme kad Rusija gomila vojne postrojbe na granici s Ukrajinom. Eurozastupnici su poručili da je njihov dolazak dio diplomatskog napora za smirivanjem tenzija i sprečavanjem katastrofalnih posljedica koje bi oružani napad mogao imati. Osim glavnog grada Kijeva, posjetili su i grad Mariupol na jugoistoku zemlje, nedaleko od granice sa Rusijom.
„Taj se grad nalazi pod vojnim, političkim i gospodarskim pritiskom. Radi se o luci na Azovskom moru preko koje se izvozi žito i ostala vrijedna roba. Rusi su tamo znatno ograničili pomorski transport zbog čega brodovi kasne po nekoliko dana“, kazao je Picula.
Nathalie Loiseau, zastupnica europskih liberala, također je naglasila stratešku važnost spomenute luke. „Odlučili smo posjetiti Mariupol zbog povećane prisutnosti ruskih vojnika i ruske mornarice na obližnjim granicama te zbog hibridnih napada koji uključuju plasiranje dezinformacija. Europska unija solidarna je prema Ukrajini i pripremit će se najžešće moguće reakcije ukoliko Rusija poduzme daljnje vojne korake“, izjavila je.
Picula je rekao da su u tamošnji stanovnici zabrinuti, ali da već osam godina žive u poluratnom stanju na koje su se već navikli nakon toliko vremena.
Europski je parlament u prosincu prošle godine donio Rezoluciju o stanju na ukrajinskoj granici u kojoj zahtjeva da Rusija odmah povuče svoje vojnike i da smiri napetosti u skladu sa svojim međunarodnim obvezama.
U slučaju da dođe do eskalacije sukoba, europarlamentarci su predložili novi paket sankcija koji bi uključio ruske časnike i admirale uključene u planiranje moguće invazije te oligarhe u orbiti ruskog predsjednika, čija bi financijska i fizička imovina u EU bila zamrznuta.
Devetero europarlamentaraca istaknulo je da Ukrajina ima pravo birati saveze u koje se želi uključiti. Međutim, Rusija smatra da su zapadne sile prekršile obećanje iz 1990. godine prema kojemu se NATO savez neće širiti na istočnu Europu. Zbog toga traže jamstvo da Ukrajina neće ući u Sjevernoatlantski savez. Narativ o „izdaji Zapada“ koji je prekršio svoje obećanje je mit koji Moskva često koristi u svojoj retorici, smatra Picula.
„Stanje na terenu jasno govori da Ukrajina nije vojna prijetnja Rusiji. Ono što Rusija traži jest revizija postojeće sigurnosne arhitekture u Europi. To znači da želi obnoviti svoj utjecaj kao dominantne sile, posebice na području bivšeg SSSR-a, stoga želi imati nekakvu kontrolu nad vanjsko-političkim ambicijama bivših sovjetskih republika.“
Zastupnici Europskog parlamenta u spomenutoj su Rezoluciji pozvali ruski narod da ne vjeruje u sveprisutnu službenu propagandu koja prikazuje Zapad kao neprijatelje ruske države. Uz to, dodaje da su demokracija i sloboda prijetnja samo korumpiranim ruskim elitama, a ne narodu.
Važno je da Ukrajina ima podršku ne samo od EU-a, već i od ostalih zapadnih saveznika kao što su SAD, Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo, rekao je David McAllister iz Europske pučke stranke.
„Ne možete prijetiti vašim susjedima ili nekoj drugoj državi. Ne možete vojskom napasti drugu državu. To se ne radi i jako smo zabrinuti zbog takvog scenarija“, poručio je Moskvi njemački eurozastupnik.
Osim što su iskazali podršku ukrajinskoj neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti, članovi delegacije vjeruju da iza ruskih prijetnji, koje ugrožavaju sigurnost na europskom kontinentu, stoji strategija razdvajanja zapadnih saveznika – Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država.