Ravnatelj AZOP-a Zdravko Vukić smatra da svijesti o važnosti zaštite osobnih podataka u Hrvatskoj još nije na dovoljnoj razini, zbog čega AZOP organizira razne edukacije za građane, poduzetnike i obrtnike.
"Utvrdili smo da upravo mikro, mali i srednji poduzetnici u pandemiji nemaju dovoljno sredstava kao velike tvrtke da bi pravilno primijenili GDPR kao opću uredbu o zaštiti podataka. S duge strane, neizbježno je bilo povećanje izricanja novčanih kazni koje ćemo objaviti uskoro - za oko tjedan dana", najavio je Vukić.
AZOP je od uvođenja GDPR-a - prije četiri godine, izrekao jednu novčanu kaznu i to jednoj banci, od milijun kuna, a nove kazne koje će uskoro objaviti na web stranicama AZOP-a su dvije u ukupnom iznosu od 1,5 milijuna kuna, rekao je Vukić te dodao da se radi o pravnim osobama.
Na pitanje tko više krši tu uredbu - građani ili tvrtke i organizacije, Vukić je kazao da prekršitelja ima u svim tim skupinama. Najčešće se, kako je rekao, građani žale da im organizacije ili tvrtke ne daju uvid u njihove osobne podatke, primjerice podatke o kreditu u banci, video snimke na benzinskoj stanici i sl.
Izaslanik predsjednika Vlade, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica ocijenio je da je svijest o zaštiti osobnih podataka porasla, ali i da treba učiniti više, posebice u svjetlu digitalnog društva.
"Budućnost se neosporno temelji na tehnologiji. Ovo je desetljeće digitalne Europe, a ujedno i snažnije zaštite osobnih podataka. Nove digitalne alate mora pratiti normativni okvir i zaštita osobnih podataka", kazao je Malenica.
Poručio je da je digitalna transformacija jedna od okosnica i hrvatskog programa opravka vrijednog više od 47 milijardi kuna, a među prvim ulaganjima ona su u širokopojasnu infrastrukturu i 5G mreže što će omogućiti veću konkurentnost gospodarstva i podići učinkovitost javne uprave.
Zbog digitalnog društva nadogradnja GDPR-a, ali načelo ostaje
Hrvatski europarlamentarac Karlo Ressler naglasio je važnost GDPR uredbe u EU, čime je po njemu napravljen veliki i revolucionarni pomak u zaštiti osobnih podataka, no nakon više godine primjene vide se i problemi, prije svega u neujednačenosti primjene u Europi.
"To je posebno važno u svjetlu novih zakonodavnih inicijativa kojima će se urediti digitalni svijet, o čemu se sada dosta razgovara u Europskom parlamentu i unutar čega se javljaju nove zabrinutosti oko zaštite osobnih podataka. Pravila GDPR-a su donesena prije šest godina, u primjeni su četiri, a kako se svijet brzo mijenja tehnološki i društveno, javljaju se pitanja oko kojih se prije nije ni razmišljalo, poput primjene umetne inteligencije, blockchaina, sustava društvenog vrednovanja i drugog. To znači da će se uredba nadograđivati i osnažiti dodatnim pravilom, ali načelo ostaje. Pa i pandemija, covid potvrde i evidencije o javnom zdravlju su otvorili nova pitanja zaštite, no u svemu je važno otvoreno i bez tabua razgovarati", naglasio je Ressler.
GDPR uredbu ocijenio je i "najjačim zakonodavnim brendom EU-a", i to ne samo prema europskim građanima, kojih 70 posto po istraživanjima zna za tu uredbu, nego i u međunarodnoj javnosti, jer je EU pokušala na određeni način proširiti nadležnost izvan svojih granica kroz taj regulatorni način koji su prihvatile i razne korporacije izvan EU-a.
"To je zapravo postavljanje globalnih standarda koje se sada želi ponoviti na novim područjima reguliranjem digitalnih tržišta, umjetne inteligencije i sl., gdje je važno naći ravnotežu između temeljnih prava čovjeka i inovativnosti i na kraju i konkurentnosti EU-a i cijele Europe, koja u tehnološko-digitalnom smislu zaostaje za drugim globalnim regijama", iznio je Ressler.
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavac (HUP) Damir Zorić ocijenio je da nema velikih problema među poslodavcima u primjeni uredbe i da to ide sve bolje. Po njemu, riječ je o dobrom instrumentu poboljšanja komunikacije i zaštite privatnosti pojedinca, kojeg korporacije često 'napadaju' radi svojih interesa.