Gotovo polovina Europljana, 49 posto, smatra klimatske promjene glavnim globalnim izazovom koji utječe na budućnost EU-a. Prema istraživanju Eurobarometra objavljenom ovoga tjedna, 91 posto ispitanika u dobi od 15 do 24 godine misli da borba protiv klimatskih promjena može doprinijeti njihovom zdravlju i dobrobiti, a s njima se slaže i 84 posto građana starijih od 55 godina, objavio je je Europski.parlament.
Velika većina podupire i okolišne ciljeve europskog zelenog plana: 88 posto Europljana smatra da je važno povećati udio energije iz obnovljivih izvora u europskom gospodarstvu i postići veću energetsku učinkovitost, dok 80 posto njih smatra da je važno da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. i da se promiče rast tržišta vozila s nultim i niskim emisijama.
Osim toga, ispitanici su kao izazove za budućnost EU-a istaknuli zdravlje (što je spomenulo 34 posto ispitanika) te prisilnu migraciju i raseljavanje (što je spomenulo oko 30 posto njih).
Smatraju da će usporediv životni standard (za koji se opredijelilo 31 posto ispitanika) i zajednička zdravstvena politika (za koju se opredijelilo 22 posto) najviše doprinijeti budućnosti Europe. Vrlo važnima smatraju se i veća solidarnost među državama članicama (21 posto) i energetska neovisnost (20 posto).
Na pitanje s kojim se izazovima suočava EU najčešći su odgovori bili i socijalna nejednakost (36 posto), nezaposlenost (32 posto) i pitanje migracija (31 posto). Zaštitu okoliša i klimatske promjene ispitanici ne smatraju samo globalnim izazovima, nego i izazovima za EU: 32 posto smatra ih važnim pitanjem.
Život u Europskoj uniji
Velika većina Europljana sretna je što živi u EU-u (81 posto) i u svojoj zemlji (89 posto) te su zadovoljni obiteljskim životom (89 posto).
Glavnom prednošću EU-a Europljani smatraju demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava (27 posto), nakon čega slijedi gospodarska, industrijska i trgovinska moć EU-a (25 posto).
Prema mišljenju ispitanika, vrijednosti koje EU najbolje utjelovljuje u usporedbi s drugim zemljama jesu mir (49 posto), sloboda mišljenja (47 posto), socijalna jednakost i solidarnost (45 posto) te tolerancija i otvorenost prema drugima (44 posto).
Mladi i Konferencija o budućnosti Europe
Na početku 2022., proglašene Europskom godinom mladih, anketa ističe stajališta mladih Europljana o izazovima s kojima se suočava Europska unija, uz ključnu ulogu koju mladi imaju na Konferenciji o budućnosti Europe, stoji u objavi Parlamenta.
Oko 43 posto Europljana izjavilo je da je glavna prednost uključivanja mlađe generacije u konferenciju to što će se raspravljati o pitanjima koja su važna za njih, a kao druge prednosti ističu i njihovu energiju i motivaciju za reforme i promjene (tu prednost istaknulo je 35 posto ispitanika) i odlučnost da se riješe aktualna društvena pitanja važna za budućnost Europe (tu prednost istaknulo je 33 posto ispitanika).
Europski građani s interesom sudjeluju u Konferenciji o budućnosti Europe. Njih 59 posto spremno je sudjelovati tako da odgovore na anketu, a gotovo svaki drugi (46 posto) može zamisliti da sudjeluje u događanjima u svojoj blizini.
Osim toga, zainteresirani su i za sudjelovanje u internetskim savjetovanjima (40 posto), predstavljanje ideja i prijedloga europskim i nacionalnim političarima (39 posto) te sudjelovanje u europskim kulturnim i sportskim događanjima povezanima s konferencijom (39 posto).
Općenito, ključnim pitanjima konferencije smatraju klimatske promjene i okoliš (44 posto), zdravlje (40 posto) te snažnije gospodarstvo, socijalnu pravdu i radna mjesta (40 posto).
Od konferencije očekuju konkretne rezultate, a motivacija većine njih (53 posto) ovisi o tome koliki je stvarni učinak njihovog sudjelovanja.
Čak 90 posto Europljana slaže se da bi se glas građana EU-a trebao više uzimati u obzir pri donošenju odluka koje se odnose na budućnost Europe, dok 55 posto njih smatra da je glasanje na europskim izborima jedan od najučinkovitijih načina da se njihov glas uzme u obzir pri donošenju odluka na razini EU-a, navodi EP.