Odvajanje najmanje 30 posto i kopna i oceana kao zaštićenih zona je temeljni cilj takozvanog globalnog okvira biološke raznolikosti koji će biti dovršen u svibnju na pregovorima UN-a u Kunmingu u Kini.
No, u izvješću više od 50 vrhunskih stručnjaka navodi se da nacrt plana još uvijek ne osigurava ono što je potrebno.
"Usred smo krize biološke raznolikosti, s milijun vrsta u opasnosti od izumiranja", rekao je za AFP glavni autor Paul Leadley, profesor na Sveučilištu Paris-Saclay.
"Postoje solidni dokazi da opet nećemo uspjeti ispuniti ambiciozne međunarodne ciljeve bioraznolikosti ako se previše usredotočimo na zaštićena područja nauštrb drugih hitnih akcija."
Plan, o kojem pregovara gotovo 200 zemalja, postavlja ciljeve za 2030. -- i ima za cilj do 2050. preokrenuti gubitak biološke raznolikosti i "živjeti u skladu s prirodom".
Svijet gotovo u potpunosti nije uspio postići sličan set desetogodišnjih ciljeva postavljenih prije deset godina na pregovorima UN-a u Aichiju u Japanu.
"Nastavljamo pokušavati liječiti kritično bolesnog pacijenta flasterom - to mora prestati", rekao je Leadley.
Ponavljajući slično upozorenje koje je izdao UN-ov znanstveno-savjetodavni panel za klimatske promjene, Leadley i njegovi kolege rekli su da će preokretanje štete nanesene prirodi zahtijevati "transformativnu promjenu" u društvu, počevši od načina na koji proizvodimo i konzumiramo hranu.
Višestruki pokretači
Kreatori politike također moraju shvatiti da se sa svim pokretačima izumiranja -- gubitkom i fragmentacijom staništa, pretjeranim lovom na hranu, trkom za profit, zagađenjem, širenjem invazivnih vrsta -- treba uhvatiti u koštac odjednom.
"Gubitak bioraznolikosti uzrokovan je višestrukim izravnim pokretačima u gotovo svim slučajevima, što znači da će radnje samo na jednom ili nekoliko biti nedostatne za zaustavljanje kontinuiranog gubitka", navodi se u izvješću.
Klimatske promjene također brzo izranjaju kao velika prijetnja mnogim životinjskim i biljnim vrstama na kopnu i u oceanima, nadmašujući njihovu sposobnost prilagodbe.
Ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva Celzijusa iznad predindustrijskih razina kao bitno za zaštitu prirode nije adekvatno odraženo u nacrtu ciljeva, kažu autori.
Zemljina površina već se zagrijala za 1,1 stupnja Celzija, što je dovoljno da pokrene lavinu oluja, toplinskih valova, suša i poplava.
I funkcionira u oba smjera, upozorava izvješće: "Zaštita i obnova biološke raznolikosti ključni su za postizanje ciljeva ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe Pariškog sporazuma."
Rješenja temeljena na prirodi
Kao i kod klime, nema vremena za gubljenje.
"Što prije djelujemo, to bolje", rekla je koautorica Maria Cecilia Londono Murcia, znanstvenica na Humboldtovom institutu u Kolumbiji.
"Vremenski razmak između djelovanja i pozitivnih ishoda za biološku raznolikost može se protegnuti na desetljeća."
Znanstvenici također kritiziraju što nacrt ugovora ne navodi kako će se ciljevi postići i provoditi.
Svi ciljevi su dobri, sugerira se, "ali je način na koji se ti ciljevi ostvaruju... ono što će odrediti uspjeh."
Ostali ciljevi postavljeni za 2030. uključuju:
- smanjenje za 50 posto stope širenja stranih vrsta diljem svijeta;
- smanjenje unošenja tvari poput gnojiva u okoliš za najmanje polovicu, a pesticida za najmanje dvije trećine;
- eliminiranje plastičnog otpada;
- korištenje prirodnih rješenja za smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 10 milijardi tona CO2;
- smanjenje subvencija koje štete biološkoj raznolikosti za najmanje 500 milijardi dolara (440 milijardi eura) godišnje.
"Za svaki euro koji potrošimo na globalnoj razini za pomoć biološkoj raznolikosti, potrošimo najmanje pet na stvari koje je uništavaju", rekao je koautor Aleksandar Ranković, istraživač s Pariškog instituta za političke studije.
Nacije će se okupiti u Ženevi u ožujku na tehničkim sastancima prije ključnih pregovora u travnju i svibnju.