Euro je kao knjižna valuta uveden tri godine ranije, 1. siječnja 1999. godine, a 1. siječnja 2002. u 12 država EU-a nacionalne valute zamijenjene su eurom. Građani Austrije, Belgije, Finske, Grčke, Irske, Italije, Luksemburga, Njemačke, Nizozemske, Portugala i Španjolske pohrlili su na bankomate u novogodišnjoj noći 2002. godini.
Tadašnji prelazak na euro bila je najveća zamjena valuta u povijesti.
"Prošlo je 20 godina otkad europski građani u svojim džepovima mogu nositi euro, koji nije samo jedna od najmoćnijih valuta na svijetu, nego prije svega simbol europskog jedinstva", izjavila je u povodu obljetnice predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Danas europodručje koje koristi zajedničku valutu broji 19 država članica EU-a, nakon što su se pridružile najprije Slovenija, a onda su slijedile Cipar, Malta, Slovačka, Estonija, Latvija i Litva, koja je zadnja ušla 2015. godine. Za godinu euro bi trebao biti uveden u Hrvatskoj.
Bugarska je najavila da se želi pridružiti godinu dana nakon Hrvatske 1. siječnja 2024. godine. Rumunjska je također najavila da će započeti s pripremama za uvođenje eura, dok Češka, Poljska i Mađarska oklijevaju. U Švedskoj su 2003. godine građani na referendumu odbili ulazak u europodručje.
Sve države članice EU-a, osim Danske, dužne su uvesti euro, ali ugovorom nisu predviđeni rokovi do kada se moraju pridružiti. Danska je prihvatila Ugovor iz Maastrichta, kojim je uveden euro, tek nakon što je omogućeno izuzeće iz obveze uvođenja eura.
Europodručje danas broji više od 340 milijuna stanovnika i drugo je najveće gospodarstvo na svijetu, na koje otpada 15 posto svjetskog BDP-a.
Euro je doživio veliki potres kada je krajem krajem 2009. godine izbila dužnička kriza u Grčkoj.
Sljedeće dvije, tri godine, održan je niz izvanrednih sastanaka na vrhu na kojima su čelnici EU-a pokušavali naći izlaz iz krize i spriječiti ponavljanje sličnih slučajeva. Tada je uveden je niz reformi kojima je pojačano upravljanje zajedničkom valutom.