U četvrtak se u Bruxellesu sastaju ministri unutarnjih poslova država članica, koji bi mogli usvojiti zaključke kojima bi se potvrdila hrvatska spremnost za pristupanje šengenskom prostoru.
Za usvajanje zaključaka potreban je konsenzus svih država članica, trenutačno još jedna ili dvije članice nisu skinule svoje rezerve, ali postoje dobri izgledi da se to dogodi tijekom sljedećeg tjedna, doznaje se iz diplomatskih izvora.
Komisija je 22. listopada 2019. godine potvrdila da Hrvatska ispunjava sve tehničke uvjete za pristupanje Schengenu, što je otvorilo put za donošenje političke odluke u Vijeću EU-a, za što je potrebna suglasnost onih članica EU-a, koje su i članice Schengena.
Na temelju rezultata postupka šengenske evaluacije započetog u lipnju 2016. i završenog u svibnju 2019. Europska komisija je zaključila da je Hrvatska poduzela potrebne mjere kako bi osigurala ispunjavanje potrebnih uvjeta za potpunu primjenu šengenskih pravila i standardâ.
U najopsežnijem i najdetaljnijem procesu ocjenjivanja spremnosti za članstvo u šengenskom području, s kakvim se dosad nije susrela nijedna članica EU-a, Hrvatska je ispunila 281 preporuku u osam područja šengenske pravne stečevine, od čega se 145 preporuka odnosilo samo na područje nadzora vanjske granice.
U tim se evaluacijama procjenjuje može li zemlja preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica u ime ostalih država šengenskog područja, učinkovito surađivati s policijskim tijelima drugih država članica šengenskog područja u cilju održavanja visoke razine sigurnosti nakon ukidanja graničnih kontrola, primjenjivati šengenska pravila, kao što su kontrola kopnenih, morskih i zračnih granica (zračne luke), izdavanje šengenskih viza, policijska suradnja i zaštita osobnih podataka te povezivanje sa Šengenskim informacijskim sustavom i njegova upotreba.
Zaključcima, za koje postoje dobri izgledi da budu usvojeni u četvrtak, i formalno bi se potvrdio završetak evaluacije.
Zaključci su prvi korak u procesu odlučivanja o pristupanju šengenskom prostoru. Paralelno s tim, u Vijeću se radi i na nacrtu odluke o primanju Hrvatske koja bi se trebala naći na dnevnom redu pod francuskim predsjedanjem koje počinje 1. siječnja 2022. godine.
Za konačnu odluku potrebno je pribaviti mišljenje Europskog parlamenta. Riječ je o savjetodavnom postupku, u kojem Vijeće može, ali ne mora uvažiti mišljenje zastupnika.
U srijedu bi Europska komisija trebala predstaviti prijedlog reforme šengenskog paketa, što uključuje prijedloge za modernizaciju postojećih pravila o razmjeni podataka i suradnji u provedbi zakona unutar EU-a i stvaranje kodeksa policijske suradnje EU-a, prijedlog revizije šengenskog zakonika i prijedlog reforme konvencije iz Pruema, koja se odnosi na razmjenu podataka o DNK, otiscima prstiju i registraciji vozila te na suradnju u borbi protiv terorizma.
Prema diplomatskim izvorima Francuske, koja preuzima predsjedanje Vijećem EU-a za nekoliko tjedana 1. siječnja 2022. godine, Pariz želi učinkovitiji Schengen u borbi protiv ilegalnih migracija.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je za nedavnog posjeta Zagrebu rekao da se reformom treba povećati učinkovitost Schengena, naročito u borbi protiv ilegalnih migracija te da ulazak Hrvatske u taj prostor predstavlja dio te reforme.
Za usvajanje reforme šengenskog paketa potrebna je kvalificirana većina 26 država članica, od kojih su 22 članice EU-a. Francuska očekuje da se dogovor može postići unutar šest mjeseci za vrijeme francuskog predsjedanja.
Sljedeći tjedan u Bruxellesu održava se još nekoliko ministarskih sastanaka. U ponedjeljak se sastaju ministri rada i socijalnih pitanja, u utorak ministri zdravstva. U utorak se sastaju i ministri financija, a u četvrtak osim ministara unutarnjih poslova, sastaju se i ministri prometa. U petak je sastanak ministara pravosuđa.
Europski parlament sljedeći tjedan radi u odborima u Bruxellesu. U petak se održava konferencija na visokoj razini o migracijama i azilu, na kojoj će sudjelovati uz zastupnike Europskog parlamenta i članovi parlamenata iz država članica EU-a.