“Mi smo s novim zakonom o tržištu električne energije transponirali direktive u hrvatsko zakonodavstvo i držimo da bi bilo kakvim promjenama trebala prethoditi analiza”, izjavio je Ćorić nakon završetka sastanaka ministara država članica zaduženih za energiju.
“Treba pričekati te analize i Hrvatska je po tom pitanju oprezna”, dodao je Ćorić.
Uoči sastanka ministara energije, devet zemalja - Austrija, Njemačka, Danska, Estonija, Finska, Irska, Luksemburg, Latvija i Nizozemska - uputilo je zajedničko pismo u kojem su objasnili svoje protivljenje promjenama pravila na zajedničkom energetskom tržištu.
Te zemlje ističu da dijele stajalište Komisije i ACER-a (Agencije EU-a za suradnju energetskih regulatora) po kojem je glavni uzrok rasta cijena brzi oporavak gospodarstva što je dovelo do veće potražnje za fosilnim gorivima. Te zemlje drže da ne treba mijenjati pravila koja su trenutačno na snazi jer je rast cijena privremenog karaktera.
S druge strane, Francuska, Španjolska, Italija, Grčka i Rumunjska uzvratile su zajedničkom izjavom kojom pozivaju na promjenu pravila kako bi se potrošači zaštitili od promjene cijena. Također traže zajedničku nabavu plina kako bi se popunile strateške rezerve.
Mnoge članice EU-a već su uvele privremene mjere kako bi zaštitile proizvođače od vrtoglavog rasta cijene energenata, poput smanjenja poreza ili kroz subvencije kućanstvima.
Ćorić kaže da je u Hrvatskoj kada je u pitanju cijena plina situacija vrlo stabilna u odnosu na najveći broj drugih članica.
“Nastojat ćemo da tako i ostane u narednom razdoblju”, rekao je Ćorić, dodajući da sje igurno da će 1. travnja sljedeće godine doći do korekcije cijena plina.
“Određenim alatima koje imamo na raspolaganju učinit ćemo da ta korekcija bude što je moguće manja”, kaže Ćorić.
Dobar dio članica već je korigirao cijene plina, a naredno razdoblje je vrlo neizvjesno s obzirom na faktore koji utječu na cijene plina, uključujući i neizvjesnost oko plinova Sjeverni tok 2.