Izmjene se tiču izbora sudaca i tužitelja i trebale bi omogućiti neovisnost sudstva što je jedan od uvjeta za reforme u području vladavine prava koje su u dosadašnjem pregovaračkom procesu usporavale Srbiju u procesu eurointegracija.
Raspisivanje referenduma prate prijepori zbog ukidanja izlaznog praga od 50 posto što u praksi znači da čak i iznimno mali broj birača koji će izaći na birališta može općenito odlučiti u ime većine od polovice građana.
Građani će 16. siječnja odgovarati na referendumsko pitanje glasit će „da li ste za potvrđivanje akta o promjeni Ustava Republike Srbije“.
Dačić je na ceremoniji odbacio tvrdnje u javnosti da će referendum imati veze s izmjenom ustavne preambule koja određuje status Kosova kao integralnog dijela suverenog teritorija Srbije, nakon što je 2008. godine Kosovo jednostrano proglasilo neovisnost koju službeni Beograd ne priznaje.
Pozvao je građane da iziđu na referendum i potvrde odluku Skupštine kojom će biti učinjen "jedan veliki korak naprijed i na putu Srbije ka Europskoj uniji u pogledu pravosudnih reformi koje se provode u Srbiji".
"Ova odluka donijeta je dvotrećinskom većinom i samim tim ima veliku političku snagu", istaknuo je Dačić.
Srbijanska ministrica pravde Maja Popović istaknula je da će predloženim promjenama Ustava biti isključeno sudjelovanje politike u izboru sudaca jer je predviđeno da suce i predsjednike sudova bira isključivo Visoko sudsko vijeće.
Visoko vijeće tužitelja imat će ubuduće 11 članova, od kojih pet biraju glavni javni tužitelji, četiri bira Skupština Srbije iz korpusa vodećih pravnih stručnjaka, i po službenosti činit će ga vrhovni javni tužitelj i ministar pravde.
Venecijanska komisija pozdravila je početkom studenog novi prijedlog Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi i priopćila da "u potpunosti ili djelomice slijedi većinu ključnih preporuka iz prethodnog hitnog mišljenja" Komisije uz žaljenje što je izmjena Zakona počela tek kada je referendum o Ustavu "postao neizbježan".