Dijalog o vladavini prava u svim državama članicama novi je instrument koji treba imati preventivnu ulogu i pomoći u ranom otkrivanju i sprečavanju problema koji se pojavljuju u području vladavine prava.
Temelj za raspravu je godišnje izvješće o vladavini prava koje je Komisija prvi put objavila prošle godine. Zadnje izvješće objavljeno je u srpnju ove godine. Na Vijeću za opće poslove, koje čine ministri vanjskih ili europskih poslova, do sada su održane tri rasprave o vladavini prava u pojedinim članicama.
Raspored rasprava na Vijeću za opće poslove o pojedinim državama članicama određen je po abecednom redu. Prva rasprava održan je u studenome prošle godine kada su na redu bile Belgija, Bugarska, Češka, Danska i Estonija. U travnju ove godine održana je druga rasprava o stanju u Njemačkoj, Irskoj, Grčkoj, Španjolskoj i Francuskoj. Danas, na trećoj raspravi na redu su bile Hrvatska, Italija, Cipar, Latvija i Litva.
“Rasprava o vladavini prava u pet zemalja bila je lijepa prigoda da podijelimo s našim kolegama hrvatska iskustva i praksu vezano za sva ona četiri područja o kojima Komisija priprema izvješća”, rekla je državna tajnica u ministarstvu vanjskih poslova Andreja Metelko Zgombić.
Izvješća Komisije pokrivaju četiri ključna područja: pravosudne sustave, okvir za borbu protiv korupcije, slobodu i pluralizam medija te institucionalna pitanja povezana sa sustavom uzajamne kontrole i ravnoteže između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.
“Rasprava je bila stvarno ugodna i kolege su bili baš zainteresirani za hrvatsku praksu. Ujedno su govorili o svojim iskustvima i svojim zakonodavnim rješenjima o svim tim pitanjima i izazovima koje dijele sve države članice”, dodala je Metelko Zgombić.
Svakoj od pet država posvećeno je oko pola sata, počinjući s uvodnim napomenama Europske komisije. Nakon toga ministri ili državni tajnici tih zemalja predstavili su ključne događaje i posebne aspekte svog nacionalnog okvira vladavine prava. Nakon toga uslijedio je niz komentara u kojima su druga izaslanstva podijelila svoja iskustva i najbolje prakse u vezi s navedenim razvojem događaja.
“Vladavina prava kamen je temeljac i jamac naših prava i sloboda. Ove rasprava nam omogućuju da se suočimo s izazovima prije nego što postanu problem”, izjavio je slovenski državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Gašper Dovžan, koji je predsjedavao sastankom.
Ministri su također, između ostaloga, razgovarali i o proširenju i procesu stabilizacije i pridruživanja koji obuhvaća zemlje zapadnog Balkana.
Rasprava o proširenju obično se organizira u prosincu, ali je slovensko predsjedništvo to stavilo na dnevni red i u studenome kako bi izvršilo pritisak da se u pogledu proširenja dođe do nekakvog pomaka, prije svega da se odobri otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
O proširenju će se ponovno razgovarati i u prosincu, a hoće li doći do suglasnosti o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom ovisit će prije svega o Bugarskoj, koja blokira svog zapadnog susjeda zbog pitanja koja zadiru u jezik i identitet makedonskog naroda.
“Mi smo izrazili uvjerenje i očekivanje da će do otvaranja pregovora doći u najskorije moguće vrijeme”, rekla je Metelko Zgombić.
“Politika proširenja EU-a ključna je politika koja ima transformativnu moć na zapadnom Balkanu. Zato napredak na EU putu mora biti otkočen”, rekao je slovenski državni tajnik Dovžan.