"Znanstvene studije pokazuju: cijepljene osobe manje su podložne zarazi od necijepljenih. Ako se i zaraze, rjeđe imaju teški oblik bolesti, a količina virusa na sluznici kod cijepljenih brže opada te su manje u mogućnosti prenijeti zarazu osobama u njihovom okruženju", priopćili su iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Napominju kako se delta varijanta, trenutno prevladavajući soj virusa, za razliku od prethodne alfa varijante pokazuje puno zaraznijim, brže se širi i lakše prenosi. To je, ističu, samo još jedan dokaz da je virusu ostavljeno puno prostora za migracije, a on svoju otpornost pokazuje stalnim mutacijama.
Cijepljenje dokazano najučinkovitija zaštita vlastitog organizma
Cijepljenje označavaju kao do sada dokazanu najučinkovitiju mjeru zaštite vlastitog organizma, dok smo s dolaskom djelotvornijih lijekova, tvrde, sve bliži konačnom cilju, a to je završetak epidemije.
Uz cijepljenje, kao bitne epidemiološke mjere navode i redovito pranje ruku, nošenje zaštitnih maski za lice i održavanje razmaka između osoba, kao i što kraće zadržavanje u zatvorenim prostorima s više osoba, posebno u ovom hladnijem dijelu godine.
Iz HZJZ-a poručuju kako su ih - recentna zbivanja u okruženju, prije svega u nekim susjednim zemljama, iskustva drugih zemalja u dosadašnjem tijeku borbe s virusom i njegovim posljedicama, javne rasprave u RH - potaknuli da još jednom, radi točnog informiranja, zainteresiranoj javnosti predoče cjelovitu sliku te sve znanstveno dokazane i u praksi potvrđene činjenice, "jer samo tako možemo doći do istine".
Opetuju kako analizirane znanstvene studije i članci pokazuju da su cijepljene osobe znatno manje podložne zarazi nego necijepljene. Ako se i zaraze, cijepljeni rjeđe razvijaju teški oblik bolesti. Također, manje su šanse da cijepljeni prenesu zarazu drugim osobama u okruženju u usporedbi s necijepljenima.
Predočili su tako nizozemsku studiju o djelotvornosti cjepiva u sprječavanju transmisije virusa kontaktima u kućanstvu, koja pokazuje da će u 63 posto slučajeva biti spriječen prijenos virusa s cijepljene oboljele osobe na nekoga od ukućana koji je cijepljen, a tek 40 posto ako su ukućani necijepljeni.
Sprječavanje transmisije nakon cijepljenja vremenom opada kod oba cjepiva
Britanska studija pokazala je također da cijepljene osobe koje obole u manjoj mjeri zaražavaju svoje bliske kontakte nego necijepljene osobe. Učinkovitost u sprječavanju transmisije vremenom nakon cijepljenja opada kod oba cjepiva, ističe se u toj studiji.
Iskustva zdravstvenih radnika u Škotskoj cijepljenih Pfizerovim ili AstraZeneca cjepivom, kažu u HZJZ-u, pokazuju da su njihovi ukućani imali 30 posto manju šansu zaražavanja 14 dana i više nakon što je zdravstveni radnik primio prvu dozu cjepiva, a 54 posto manju šansu 14 i više dana nakon što je zdravstveni radnik primio drugu dozu cjepiva.
S druge strane, dodaju, u jednoj od studija istraživači su utvrdili kako je rizik od zaražavanja kućnih kontakata podjednak neovisno o tome je li indeksni slučaj cijepljen ili nije cijepljen. Maksimalna količina izlučivanja virusa bila je jednaka kod cijepljenih i necijepljenih oboljelih osoba, međutim brže je opadala kod cijepljenih osoba.
Količina izlučivanja virusa kod cijepljenih se znatno brže smanjuje
Iz HZJZ-a navode kako su do sličnog zaključka došli i autori druge studije. Oni su, usporedbom periodičkih briseva i određivanja amplifikacijskih ciklusa kod hospitaliziranih pacijenata, našli da cijepljeni i necijepljeni pacijenti podjednako veliku količinu virusa izlučuju na vrhuncu zaraznosti, ali se kod cijepljenih količina izlučivanja virusa znatno brže smanjuje nego kod necijepljenih.
"Uz navedene, postoje i mnoge druge studije, kao i praktična iskustva u različitim sredinama koja pružaju dovoljno dokaza da cijepljenje bitno utječe na smanjenje transmisije virusa u populaciji te da, ako cijepljena osoba ipak oboli, ima manju šansu prenijeti infekciju na svoje kontakte nego oboljela necijepljena osoba. Ta komparativna prednost koju cijepljene osobe imaju s vremenom opada, što se nadoknađuje docjepljivanjem", zaključuju u HZJZ-u.