"Ukupna digitalna tranzicija napreduje, no potrebni su novi napori u cijeloj Uniji. Unatoč ostvarenim poboljšanjima, sve države članice morat će koordinirano djelovati kako bi se ispunili ciljevi za 2030. zacrtani u digitalnom desetljeću Europe, posebice jer je napredak izrazito neujednačen među državama članicama, te je i dalje velik jaz između predvodnika i najslabijih", poručili su iz Europske komisije (EK) uz objavu podataka DESI indeksa za 2021.
Tim se godišnjim indeksom, koji je za 2021. rađen i po novoj metodologiji te za 27 članica, tj. jednu manje nego za 2020. izlaskom Velike Britanije iz EU, i na temelju podataka Eurostata te studija i metoda, prate četiri ključne kategorije (do sada bilo pet) odnosno napredak članica EU-a u digitalnoj konkurentnosti, ljudskom kapitalu, širokopojasnoj povezivosti, integraciji digitalnih tehnologija u poduzećima i digitalnih javnih usluga.
Iz EK pritom napominju da se u izvješćima o DESI-ju za 2021. uglavnom navode podaci iz prvog ili drugog tromjesečja 2020., što daje uvid u ključna kretanja u digitalnom gospodarstvu i društvu tijekom prve godine pandemije, ali njezin učinak na upotrebu i pružanje digitalnih usluga nije u podacima DESI-ja za 2021. nego će biti vidljiviji u izdanju za 2022.
Također navode da su rezultati i poreci DESI-ja iz prethodnih godina ponovno izračunati za sve države, kako bi se uzele u obzir promjene u izboru pokazatelja i ispravci osnovnih podataka.
Najbolji rang u integraciji digitalnih tehnologija, najlslabiji e-sulugama
Prema DESI indeksu za 2021. u EU najbolji su su u digitalizaciji Danska, Finska i Švedska, ispred Hrvatske je za nekoliko mjesta i Slovenija, dok su iza nje primjerice Italija, Mađarska, Poljska, Bugarska i druge.
Iako je u povezivosti zabilježila određeni skok na 20. mjesto, u toj kategoriji DESI-a Hrvatska još zaostaje za EU prosjekom (s rezultatom od 45,4 naspram 50,2 u EU), a najbolji rang ili 13. mjesto ima u kategoriji integracije digitalnih tehnologija, u čemu je i iznad EU, sa rezultatom 40 naspram 37,6.
U kategoriji ljudskog kapitala je na 16. mjestu, sa gotovo sličnim rezultatom kao i EU, 46,7 naspram 47,1, dok u kategoriji digitalne javne ili e-usluga stoji najlošije, na 24. mjestu, sa rezultatom 52, naspram 68,1 za cijelu EU.
U izvješću se ističe i da je Hrvatska dobro pokrivena brzom širokopojasnom mrežom, no ukupno korištenje fiksnog širokopojasnog pristupa neznatno je ispod prosjeka EU-a, dok za dodjelu spektra za 5G u kolovozu 2021. napominju da je polazište za daljnje ubrzanje digitalne transformacije i donosi pogodnosti poduzećima i pojedincima.
Udio građana u Hrvatskoj s najmanje osnovnim digitalnim vještinama i dalje je nizak u usporedbi s prosjekom EU-a, no iz EK ističu uspješnu provedbu programa e-Škole, kao i nastavak korištenja mogućnosti digitalnih tehnologija od strane poduzeća te nagli porast popularnosti elektroničkih računa - u 2018. ih je koristilo 12 posto poduzeća, a u 2020. njih 43 posto, što povezuju s izmjenom Zakona o javnoj nabavi kojom su e-računi postali obvezni za poduzeća.
Iz EK u izvješću za DESI i Hrvatsku navode i da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja do sredine 2022. planira dovršiti nacionalni plan za digitalnu transformaciju gospodarstva za razdoblje od 2021. do 2027. te da se izrađuju i strategija pametne specijalizacije za razdoblje 2021.–2029. i nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije.
Spominju i da je Hrvatska poduzela korake za poboljšanje digitalnog pristupa javnoj upravi, poput uvođenja platforme za elektroničko plaćanje pristojbi na temelju elektroničke osobne iskaznice, te da Nacionalnim planom oporavka i otpornosti ambiciozno planira djelovanje s reformama i ulaganjima povezanima sa svim dimenzijama indeksa DESI.
HAKOM-Obuljen: Za dalji pomak iznimno važno ukloniti prepreke za gradnju
U zaključku izvješća za Hrvatsku, iz EK ističu njezin umjeren napredak u ostvarenju ciljeva gigabitnog društva, ali i da još trebaju znatna poboljšanja.
"Visoke naknade za pravo puta prepreka su uvođenju mreža vrlo velikog kapaciteta, čije bi uvođenje moglo dodatno olakšati apsorpcijom sredstava EU-a, provedbom paketa mjera za povezivost i boljom koordinacijom središnje i lokalne uprave kad je riječ o izdavanju dozvola i naknadama", poručuju u izvješću DESI iz EK, naglašavajući i da je nedavna dodjela spektra za 5G mrežu u Hrvatskoj važan korak prema digitalnoj transformaciji.
Pomak u kategoriji povezivosti, predsjednik Vijeća HAKOM-a (Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti) Tonko Obuljen na upit Hine objašnjava nastavkom investiranja operatora u razvoj i izgradnju mreža unatoč krizi izazvanoj pandemijom, čime raste i broj raspoloživih priključaka vrlo velikih brzina.
"Na žalost, povećanje dostupnosti ne prati i potražnja za velikim brzinama (100 Mbit/s i veće), ali vjerujem da će se povećati u skoro vrijeme s obzirom na to da se u ovoj godini povećala tržišna utakmica na fiksnom nacionalnom tržištu. Također, pokrivanje 4G mrežom je na razini EU prosjeka kao i korištenje mobilnog interneta, dok smo u spremnosti za 5G u samom vrhu EU-a. Indikator pokrivanja za 5G je mjeren u 2020. kad dodjela spektra nije bila još realizirana", komentira DESI Obuljen.
Smatra i da je za daljnji napredak u povezivosti iznimno važno ukloniti prepreke za izgradnju mreža kako bi se dovršili postojeći i omogućili i novi projekti uz korištenje sredstava EU-a, prvenstveno za ruralna područja, ali i osigurali uvjeti za izgradnju 5G mreža, pri čemu u HAKOM-u očekuju doprinos razvoju tržišta i od novih operatora koji su dobili regionalne 5G frekvencije.
U EU napredak, ali može se više
Komentirajući DESI indeks za 2021. izvršna potpredsjednica za Europu spremnu za digitalno doba Margrethe Vestager poručila je da se unatoč napretku svih članica u EU može učiniti više u digitalizaciji, te građanima i poduzećima omogućiti pristup pogodnostima koje nude digitalne tehnologije, dok je povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton naglasio da je važno bilo postaviti ciljeve za 2030., ali da ih se mora i ostvariti.
DESI za 2021. usklađen je naime i s velikim inicijativama politike, uključujući Digitalni kompas 2030. kao europski pristup za digitalno desetljeće, u kojem se iznose ambicije, vizija i ciljevi digitalne transformacije za 2030. u četiri glavne točke - vještine, infrastruktura, digitalna transformacija poslovanja i digitalizacija javnih usluga.
Njima se bavi i DESI, čiji zaključci za cijelu EU za 2021. pokazuju da 56 posto svih građana ima bar osnovne digitalne vještine, kao i da je blago porastao broj zaposlenih stručnjaka u ICT sektoru, sa 7,8 milijuna u EU u 2019., na 8,4 milijuna u 2020., no kako i 55 posto poduzeća ima nedostatak tog kadra s naprednim digitalnim vještinama što usporava digitalnu transformaciju poduzeća u mnogim državama članicama.
S te strane, EK smatra i da će trebati još puno napora da se dođe do ciljeva digitalnog desetljeća za 2030. kada bi u EU trebalo bilo 80 posto stanovništva s osnovnim digitalnim vještinama i 20 milijuna ICT stručnjaka.
Spektar 5G dodijelilo 25 članica, a komercijalne 5G usluge u 13 država
Podaci iz DESI-ja za 2021. o povezivosti u EU pokazuju poboljšanje u području mreža vrlo velikog kapaciteta, koje su dostupne u 59 posto kućanstava, što je i povećanje u odnosu na 50 posto iz DESI-ja za 2020., ali i još daleko od univerzalne pokrivenosti gigabitnim mrežama, što je također cilj za 2030.
Spektar za 5G dodijelilo je 25 država članica, dok je godinu prije takvih bilo 16, a komercijalne 5G usluge puštene su u rad u 13 država članica, uglavnom u urbanim područjima.
U integraciji digitalnih tehnologija zabilježen je velik rast korištenja tehnologija u oblaku, sa 16 posto poduzeća u 2018., na 26 posto u 2020., čemu su predvodnici i dalje velika poduzeća, koja se puno više od malih i srednjih služe elektroničkom razmjenom informacija putem programâ za planiranje poslovnih resursa (ERP) i usluga u oblaku.
Ipak, tek manji dio poduzeća koristi napredne digitalne tehnologije, poput velikih količina podataka, njih tek 14 posto, a umjetnu inteligenciju 25 posto, u čemu iz EK navode da je cilj za 2030. da čak 90 posto malih i srednjih poduzeća dođe do osnovne razine digitalnog intenziteta, a da najmanje 75 posto svih poduzeća upotrebljava napredne digitalne tehnologije.
Podatke iz izvješća o DESI-ju prati i studija o doprinosu ICT-a mjerama za okolišnu održivost u EU, koja otkriva da 66 posto poduzeća u EU koristi rješenja iz područja ICT-a za smanjenje utjecaja na okoliš, a EK očekuje u godinama ispred i znatna poboljšanja u području digitalnih javnih usluga.
Tatjana Miščančuk