Hrvatska u Global Entreprenuership Monitoru (GEM), najvećem svjetskom istraživanju poduzetništva, sudjeluje od 2002. godine. U 2019. godini u istraživanju je sudjelovalo 50 zemalja, a u 2020. njih 45.
U istraživanju za Hrvatsku, na temu "Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?“, i za 2019. i za 2020. godinu sudjelovalo je po 2.000 odraslih ispitanika, nositelj istraživanja je bio CEPOR - Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništvo, a predstavila ga je Slavica Singer s osječkog Sveučilišta, koja je bila voditeljica istraživačkog tima.
Singer je pojasnila da se kvaliteta poduzetničke okoline mjerila ocjenama od 0 do 10, a stimulirajuće su one komponente s ocjenom iznad pet, pri čemu su u Hrvatskoj takve bile samo dvije - raspoloživost i kvaliteta fizičke infrastrukture te dinamika domaćeg tržišta. S druge strane sve ostale komponente su ispod ocjene 5 i to traje godinama, upozorila je Singer.
Nizozemska je u 2020. bila najbolja u čak 11 od 12 komponenti poduzetničke okoline, dok je Hrvatska pak u skupini najlošijih zemalja, s prosječnom ocjenom 3,7. Tako je primjerice najlošije ocijenjena u segmentu suradnje poslovnog i istraživačkog sektora, po pitanju kulturnih i društvenih normi, vladinih politika prema regulatornom okviru, kao i u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju u izgradnji poduzetničkih kompetencija.
Singer je poručila i da se neke stvari mogu riješiti bez novca, no to traži političku volju i predanost institucija. Navela je primjer ukidanja pečata, o čemu je Vlada donijela zaključak u svibnju 2016. godine, no koji se i dalje često mora koristiti. "Ako je ukinuti pečat toliko teško, koliko vremena treba za pojednostavljenje regulatornog okvira", upitala se Singer.
Previše je onih koji u poduzetništvo kreću iz nužde
Istaknula je da je mit da je poduzetnička aktivnost herojski čin pojedinca ili da se netko kao poduzetnik rađa. "Istraživanja su pokazala da je pojedinac poduzetnički aktivan ako ima odgovarajuće kompetencije koje dobije obrazovanjem, kao i ako funkcionira u kontekstu koji je podržavajući", rekla je Singer.
Istraživanje je pokazalo da je u 2020. nastavljen rast pokretanja novih poslovnih pothvata, s 9,6 posto u 2018. na 12,7 posto i po tom pokazatelju Hrvatska je iznad prosjeka EU-ovih zemalja uključenih u GEM istraživanje, a Hrvatska je i pri vrhu po iskazanim poduzetničkim namjerama.
No, tu se javlja i pitanje motivacije ulaska u poduzetništvo, pri čemu je u Hrvatskoj previše onih koji kreću iz nužde, pa im poduzetništvo često predstavlja privremeno rješenje za zapošljavanje i preživljavanje, a manje je razmišljanja o inovativnosti i konkurentnosti, navela je Singer.
S druge strane, kada je riječ o percepciji prilika za poduzetništvo u neposrednoj okolini, u 2020. je zabilježen pad na 47,2 posto u odnosu na 55,7 posto iz 2019. godine. No, Hrvatska je značajno iznad prosjeka EU-a i kada je u pitanju percepcija o vlastitim sposobnostima za pokretanje poslovnog pothvata.
"Raskorak između visoke percepcije o osobnim sposobnostima za pokretanje poslovnog pothvata u Hrvatskoj, 75 posto, i niže razine percepcije o prilikama, 47,2 posto u 2020. godini, otvara pitanje kako to da oni koji misle da su sposobni pokrenuti poslovni pothvat ne vide poslovnu priliku - zato što prilika nema ili ih ne znaju prepoznati, a to onda dovodi do pitanja o ulozi obrazovnog sustava", napisano je u sažetku istraživanja.
Singer je izjavila da problem poduzetničke strukture u Hrvatskoj predstavlja i premali broj "odraslih" poduzeća, to jest starijih od 42 mjeseca, a premalo je i onih "rastućih".
"Hrvatska je u razdoblju od 2018. do 2020. zadržala gustoću "odraslih" poduzeća na razini od oko 4,2 posto, ali to je još samo 57 posto od EU-ovog prosjeka u 2020. godini, što je pad u odnosu na 2018. godinu kada je to bilo 62 posto", utvrđeno je istraživanjem, a kako je istaknula Singer, to je posljedica upravo činjenice da je prevelik broj onih koji ulaze u poduzetništvo zbog nužde.
Istraživanje je pokazalo i da su najčešći razlozi izlaska iz poslovne aktivnosti neprofitabilnost, koja zauzima 17,5 posto u odnosu na sve razloge izlaska, a tu su i porezna opterećenja i birokracija, 16,1 posto, pri čemu prosjek potonjeg u E iznosi šest posto.
Kao ključnu za konkurentnost Singer je navela razinu inovativnosti, pri čemu je navela primjer vaučera za suradnju istraživačkih institucija i poslovnog sektora te apelirala na Ministarstvo gospodarstva da ne napusti taj koncept te da s nekim izmjenama i dalje inaugurira suradnju između istraživačkog i poslovnog sektora.
Ćorić: Reagirat ćemo i napraviti iskorake u 2022. godini
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić izjavio je da je zaostajanje Hrvatske u cijelom nizu pokazatelja za najrazvijenijim europskim gospodarstvima "nešto na čemu se itekako može poraditi".
Rekao je da je već naložio državnoj tajnici da se još jednom na razini Ministarstva prouče rezultati istraživanja kako bi se mogli poduzeti neki konkretni koraci. "A onda ćemo temeljem toga iskoračiti u 2022. godini", poručio je.
Upitan koji bi to bili konkretni iskoraci, Ćorić je rekao da je ključno da se teze poput one o prekompliciranom regulatornom okviru svedu na konkretne stvari te da se potom vidi kako se na to može reagirati.
"Jedna od teza je i da su vaučeri za inovacije u zemljama poput Nizozemske u nekoliko godina doveli do velikih iskoraka, primjerice u industrijskom dizajnu. Nema nijednog razloga da i Hrvatska ne ide u tom smjeru i da ne podržimo takvu akciju, s obzirom i na financijske omotnice koje nam stoje na raspolaganju", izjavio je Ćorić, dodavši da će o nalazima istraživanja biti riječi i na užem kabinetu Vlade.
Adrović: Izostaje potražnja za kreditima
Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović kao jedan od lošijih nalaza ovog istraživanja je istaknuo onaj o statusu poduzetnika u društvu, pri čemu tek 54 posto ispitanika smatra da bavljenje poduzetništvom omogućava viši ili visok status u društvu, dok je to primjerice na razini EU-a 77 posto.
Istaknuo je da su banke spremne bitno povećati kreditiranje poduzetništva, no da u ovom trenutku nažalost izostaje potražnja za kreditima.
Kazao je i da su u ovom trenutku kamatne stope poduzećima na dugoročne kredite na povijesno najnižim razinama, što je i na razini zemalja eurozone te stoga ne predstavljaju prepreku. No, istaknuo je da hrvatskom gospodarstvu kronično nedostaje kapital, bez čega se ne može ići u poduzetnički pothvat, a to dijelom mogu nadomjestiti EU bespovratna sredstva koja su nam na raspolaganju.