Ugovor su potpisali direktorica Njemačkog savjeta za održivu gradnju Christine Lemaitre i direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju Dean Smolar.
Međunarodni sustav DGNB predstavlja znak kvalitete za održivu gradnju usklađen s vrijednostima dekarbonizacije i učinkovite zaštite od klimatskih promjena.
Uloga zgrada u globalnom zatopljenju, stoji u priopćenju Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, izuzetno je važna budući da su zgrade u Europi odgovorne za 40 posto potrošnje energije, 36 posto emisije CO2 i 35 posto generiranog otpada. Zgrade certificirane prema DGNB sustavu, navodi se, jamčit će visok stupanj održivosti i sigurnosti uključujući sve elemente važne za produktivnost i očuvanje zdravlja ljudi poput štedljivog sustava grijanja, hlađenja, smanjenja emisije CO2, odabira netoksičnih materijala prilikom gradnje i visoke kakvoće unutarnjeg zraka.
Direktorica Njemačkog društva za održivi razvoj Lemaitre iskazala je zadovoljstvo što su hrvatski partneri odlučili lokalno promovirati DGNB sustav.
"S jedne strane, to pokazuje da dijelimo zajedničko, ambiciozno razumijevanje zahtjeva održive gradnje u velikom dijelu EU. S druge strane, kroz ovakva partnerstva možemo ostvariti puno dublji utjecaj na odgovarajuća tržišta i slijediti naš sveobuhvatni cilj, a to je da održiva gradnja postane novo normalno”, kazala je Lemaitre.
Smolar je prilikom potpisivanja ugovora istaknuo da je spomenuti sustav usklađen je s EU regulativom i projektom LIFE Level(s) kojeg provodi Hrvatski savjet za zelenu gradnju u suradnji sa ukupno osam zemalja Europske unije, a koji definira stupnjeve održivosti zgrada.
Projekt LIFE Level(s) omogućava korištenje seta EU kriterija procjene održivosti zgrada i izvor je uputa kako uzeti cijeli životni vijek zgrade u obzir pri proizvodnji materijala, izgradnji, operativnom životu zgrade, dekonstrukciji i rušenju. Certificiranjem zgrada prema DGNB-u jamčit će se veća kontrola kvalitete gradnje, energetska učinkovitost, ekonomska isplativost i bolje optimiziranje cjeloživotnih troškova zgrada, sigurnost od potresa kao i ekološka održivost.
"Nama je bilo izuzetno važno da se prilikom definiranja ekoloških, ekonomskih, klimatskih, geografskih i drugih praktičnih kriterija, velika pozornost posvetila potresnoj otpornosti zgrada u Hrvatskoj s obzirom na niz nedavnih katastrofalnih potresa", istaknuo je Smolar.
Pojasnio je da su odlučili preuzeti DGNB sustav jer je najkvalitetniji, najnapredniji te pruža holistički pristup kroz analize cjeloživotnog ciklusa zgrada. Naime, to nije samo sustav ocjenjivanja već i kvalitetan alat za planiranje projekata bez dodatnih skupih administrativnih procesa uz pružanje značajne tržišne vrijednosti zgradama.
Do danas je više od 8.200 javnih i privatnih zgrada i prostora u 27 zemalja svijeta dobilo DGNB certifikat.
U Hrvatskoj je ukupno certificirano devet zgrada prema kriteriju održivosti, a i prvi DGNB certifikat dodijelit će se poslovnoj zgradi Matrix C u Zagrebu. Zgrade s certifikatom DGNB troše manje resursa tijekom izgradnje i uglavnom se prilikom dekonstrukcije mogu reciklirati čime smanjuju otpad i tako doprinose zaštiti okoliša.