Hanfina analiza obuhvatila je ključna kretanja i sistemske rizike kojima je izložen sektor financijskih usluga, odnosno industrije osiguranja, leasinga, faktoringa i investicijskih mirovinskih fondova. Za svaku industriju ocjenjuje se, uz ostalo, izloženost sistemskim rizicima i razina otpornosti, kao i ukupna ocjena izloženosti cijelog sektora financijskih usluga i to u kontekstu međunarodnih i domaćih makroekonomskih, monetarnih i financijskih kretanja.
Analitička vježba makroekonomskog stresnog testiranja u razdoblju simulacije od 18 mjeseci, pokazala je da bi prema temeljnom scenariju koji obuhvaća postupno ukidanje epidemioloških mjera, realni rast BDP-a ove godine od pet posto, rast osobne potrošnje te uvođenje eura 2023., godine, svi segmenti sektora financijskih usluga bilježili pozitivne stope rasta imovine. Mirovinski fondovi imali bi rast neto imovine od 3,5 posto ove i 6,3 posto iduće godine, dok bi procijenjena stopa rasta imovine društava za osiguranje ove godine bila nešto manja od jedan posto, a 2022. povećanje bi moglo biti na razini dva posto.
Nadalje, neto imovima investicijskih fondova, rekla je direktorica Sektora za sistemske rizike i zaštitu potrošača Hanfe Ivana Herceg, krajem ove i iduće godine rasla bi nešto manje od jedan posto na godišnjoj razini uz blago pozitivne prinose.
Stresni scenarij, koji se uz ostalo zasniva na hipotetskom scenariju globalnog prelijevanja brzorastućih cijena proizvodnje na potrošačke cijene i posljedični porast stope inflacije i referentnih kamatnih stopa, pokazao je da bi se to moglo negativno odraziti na sektor financijskih usluga. Pritom bi simulirani stresni uvjeti najmanje utjecali na neto imovinu mirovinskih fondova koja bi u 2021. stagnirala dok bi u 2022. čak i porasla za 4,8 posto. S druge strane, kazala je Herceg, imovina društava za osiguranje smanjila bi se u obje godine. UCITIS fondovi bi zabilježili smanjenje neto imovine za tri posto ove i jedan posto iduće godine.
No unatoč tome kapitaliziranost društava za osiguranje i dalje bi bila na zadovoljavajućim razinama, istaknula je.
Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman rekao je da su ova i prošla godina bile izazovne.
"Mirovinski fondovi su dosegli 130 milijardi kuna, ovogodišnji prirast je bio tako podijeljen da je oko tri milijarde kuna došlo od uplata, a gotovo sedam milijardi kuna od prinosa koji su ostvarili. Dakle, ovdašnji mirovinski fondovi su zapravo onaj prinos koji je bio dosta slab lani iako je bio u plusu, nadoknadili visokim stopama u ovoj godini i vjerujemo da će tako nastaviti", rekao je Žigman.
Vezano uz sektor osiguranja, rast je bio izuzetno velik, 12 posto u ovoj godini. Kod nas je, naglasio je, dominantno neživotno osiguranje međutim očito je da je jačanje ekonomske aktivnosti i dobra turistička sezona utjecali na to da imamo dobre rezultate i u sektoru osiguranja.
"Posebno veseli što su se naši investicijski fondovi oporavili jer je lani, kad je počela pandemija, bio veliki pad investicijskih fondova, ti fondovi su prošlo ljeto pali na 16 milijardi kuna, ove godine su se ponovno vratili na predpandemijsku razinu blizu 22 milijarde kuna", rekao je prvi čovjek Hanfe.
Dodao je kako se i kod leasing društava vidi oporavak.
"Mi smo zadnjim setom rješenja završili pregled kod svih leasing društava i važno je što je Hanfa taj problem na neki način adresirala, s određenim vremenskim odmakom, ali smo barem omogućili da dio klijenat bude obeštećen", naveo je Žigman.
Tako će oko 20 milijuna kuna iznositi odštete koje će leasing društva platiti, a do sada je plaćeno otprilike pola od tog iznosa.
"Klijenti u budućnosti, barem što se toga tiče, na neki način su sigurni u smislu da će imati pravodobne i cjelovite informacije oko promjene kamatnih stopa i da se tako nešto neće ponoviti. Poslovanje leasing društva u budućnosti bi trebalo biti jako transparentno i sigurno za klijente, rekao je Žigman zaključivši da su sva društva koja su pod nazorom Hanfe stabilna i sigurna.