Projekt urbane regeneracije bivše vojarne Luščić u Karlovcu, službeno prijavljen na engleskom jeziku kao "The Fantastic Forest Phenomenon", bio je jedan od preko 2.000 prijavljenih projekata iz Europske unije za nagradu osnovanu ove godine.
"U lipnju smo se prijavile na natječaj za nagradu, znajući da nemamo što za izgubiti, a ispalo je odlično", kaže Hana Dašić (27), jedna od autorica projekta koji je ušao finalnu selekciju od 60 projekata.
Ako njihova ideja zaživi, nekoliko tisuća Karlovčana grijat će se u novim zgradama nakon 2031. godine iz geotermalnih izvora, kojima taj kraj obiluje, a ne više plinom koji zagađuje okoliš.
Zgrade u budućem naselju Luščić, planiranom između stare jezgre poznate kao "Zvijezda" i bivših vojnih baraka, bit će izgrađene u visini drveća lokalne šume.
Među njima će niknuti vrtić, škola, bazen, poduzetnički inkubator i istraživački centar građeni u skladu s Europskim zelenim planom, inicijativom o očuvanju okoliša.
Tome se barem nadaju autorice tog projekta rođene u Zagrebu.
Dašić, Jana Horvat (28), Ria Tursan (28) i Iva Erić (27) diplomirale su 2019. godine na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu no nisu se odmah zaposlile u projektnim biroima već su okupljene u svom neformalnom kolektivu izrađivale projekte za arhitektonske natječaje.
"Htjele smo iskoristiti taj period neposredno nakon 'faksa', prije službenog zaposlenja, za izradu vlastitih projekata. Na natječajima je moguće napraviti nešto inovativno" napominje Dašić.
Fantastična šuma
Nekoliko mjeseci nakon primanja diplome u ruke prijavile su se na natječaj kojeg je raspisao Europan, međunarodna udruga arhitekata koja svake dvije godine raspisuje arhitektonsko-urbanističke natječaje u pedesetak europskih gradova. Među njima je 2019. bio Karlovac.
U Karlovcu su uvidjele da vojne barake treba ukloniti i naglasiti potencijal šume po kojoj je Luščić dobio ime.
"Planirane stambene zgrade su visinom prilagođene visini stabala pa sve djeluje jedan kao sustav u kojem su šuma i zgrade ravnopravne. Naselje je zamišljeno i kao smirujući, prirodni, šumski ambijent", objašnjava Dašić.
"Poanta je da se koristi geotermalna energija jer je Karlovac jedan od lokaliteta s najvećim takvim potencijalom u Hrvatskoj", rekla je.
Projekt je zbog toga i nazvan "The Fantastic Forest Phenomenon" (Fenomen fantastične šume). Osvojio je prvo mjesto na Europanovom natječaju pa je nekoliko mjeseci kasnije grad temeljem projekta krenuo u izradu urbanističkog plana.
Krajem 2020. godine je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila kako je potrebno ubrzati provođenje Europskog zelenog plana, odnosno namjeru da se do 2050. godine europsko gospodarstvo temelji na obnovljivim izvorima bez ispuštanja štetnih plinova.
Da bi se ta zamisao ubrzala u području arhitekture, obnove i gradnje predstavila je inicijativu Novi europski Bauhaus, nazvanu po školi za arhitekturu i primijenjenu umjetnost Bauhaus u Njemačkoj koja je bila aktivna od 1919. do 1933. godine.
Pozitivna reakcija Karlovčana
Kada su u lipnju doznale za dodjelu Bauhausa, hrvatske arhitektice su projekt prijavile na natječaj.
U četvrtak navečer su konkurirale za nagradu u kategoriji "Rješenja za zajednički razvoj izgrađene okoline i prirode" i to za mlade autore do 30 godina pod nazivom "Zvijezde u usponu".
U finalu se njihov projekt iz Karlovca natjecao s projektima iz Barcelone i Mallorce. Nagrada je na kraju otišla u Barcelonu, ali zagrebačke arhitektice nisu razočarane.
"Ovo je bilo lijepo iskustvo i susret sa zanimljivim ljudima, punima nade za rješavanje raznih problema, a koji rade nešto svoje. Svatko je pronašao neku svoju strast koju nastoji pretvoriti u djelo", kaže Dašić.
A "Fenomen fantastične šume" u Karlovcu također se pretvara u djelo jer se njezin urbanistički plan, na kojem arhitektice surađuju s tvrtkom Urbanistica privodi ovih dana kraju. Uskoro će o planu biti provedena javna rasprava u Karlovcu, gradu iz kojeg se zadnjih godina mladi iseljavaju u inozemstvo u potrazi za poslom.
Dašić kaže kako je zasad reakcija Karlovčana, željnih novih javnih sadržaja, pozitivna. Vjeruje da će takva biti i potencijalnih investitora.
Projekt u Karlovcu je uz jedan slovenski i dva poljska bio jedini iz srednje i istočne Europe u konkurenciji 60 finalista iz EU-a. Većina prijavljenih radova bila je iz Španjolske i Italije, velikih zemalja koje se tradicionalno masovno prijavljuju na natječaje iz Bruxellesa.
"U Hrvatskoj smo tek krenuli zamišljati i implementirati 'zelene' ideje temeljene na održivom i ekološkom pristupu. U inozemstvu su te teme u prosjeku već dulje vrijeme zastupljene pa ne čudi velik broj prijava iz spomenutih zemalja", kaže Dašić u Bruxellesu gdje je sudjelovala na ceremoniji dodjele nagrada.
"Mi se nadamo da će gradovi diljem Hrvatske više pažnje posvetiti sličnim projektima koji bi uljepšali naša mjesta i život ljudi".
Miho Dobrašin