„Zelene tranzicije nema bez pravedne socijalne tranzicije”, rekla je Lidija Pavić-Rogošić, članica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i direktorica Održivog razvoja zajednice (ODRAZ).
Hana Huzjak iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj istaknula je da se ciljevi 'Fit for 55' mogu ostvariti, ali za to će biti potreban doprinos svakog pojedinca.
„Moramo raditi zajedno i idemo raditi pravedno”, rekla je Huzjak.
Europska komisija predložila je uspostavu novog socijalnog klimatskog fonda iz kojeg će se pomagati građanima da financiraju ulaganja u energetsku učinkovitost, nove sustave grijanja i hlađenja i čišću mobilnost, a za Hrvatsku se predlaže iznos do najviše 1,4 milijarde eura za razdoblje 2025. do 2032.
Pavić-Rogošić pozvala je na uključivanje relevantnih dionika u osmišljavanje politika i upozorila da neka zelena politika u Hrvatskoj neće nužno biti prikladna za neku drugu članicu EU-a i obrnuto.
„Vrlo često ne konzultiramo one kojih se to tiče i onda se donose neka rješenja koja možda nisu u tom trenu najaktualnija ili ne odgovaraju na potrebe lokalnih stanovnika”, rekla je direktorica ODRAZ-a.
Kroz zakonodavni paket 'Fit for 55' cilj je smanjiti emisije stakleničkih plinova u EU za 55 posto do 2030. godine u odnosu na razine iz 1990-ih, a konačni cilj je da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050.
Paketom je obuhvaćeno trgovanje emisijama u novim sektorima i stroži EU-ov sustav trgovanja emisijama, povećanje uporabe energije iz obnovljivih izvora, poboljšanje energetske učinkovitosti, brže uvođenje prijevoznih sredstava s niskim emisijama te potrebne infrastrukture i goriva, usklađivanje porezne politike s ciljevima europskog zelenog plana, sprečavanje istjecanja ugljika te alate za očuvanje i rast prirodnih ponora ugljika.
Hrvatska je zahvaljujući velikom broju hidroelektrana i razvoju vjetroelektrana iznad prosjeka EU-a po proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije, istaknuo je Dražen Jakšić, ravnatelj energetskog instituta Hrvoje Požar, dok prometni sektor i energetsku obnovu zgrada smatra najvećih izazovima Hrvatske u zelenoj tranziciji.
Sudionici panela u Fažani složili su se da je nužno educirati i informirati građane o načinu na koji se mogu uključiti u proces zelene tranzicije.
„Građani nisu educirani o svojim obvezama i prilikama koje mogu ostvariti”, rekao je Tin Bašić, urednik platforme Zgradonačelnik.hr.
Financijsku potporu za energetsku obnovu zgrada moguće je ostvariti putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali nema rasporeda po kojemu se objavljuju natječaji i nije moguće planiranje provedbe energetske obnove zgrada.
To su samo neki problemi koji opterećuju suvlasnike zgrada, a Bašić dodaje da je potrebno osvijestiti građane da će ulaganjem u zgradu dugoročno uštedjeti i plaćati manji iznos režija.
„Svatko se mora osvijestiti o prostoru gdje živi, kako živi, s kime živi”, rekao je Bašić.
Zgrade su odgovorne za oko 40 posto potrošnje energije u EU-u i 36 posto emisija stakleničkih plinova.
Uz pozitivan utjecaj na okoliš, energetska obnova zgrada trebala bi smanjiti rizik energetskog siromaštva za europske građane.
U 2018. godini, 17,5 posto hrvatskih građana, odnosno svako šesto kućanstvo, nije moglo platiti režije na vrijeme, dok je na razini EU-a taj prosjek 6,6 posto.
Glavni partner ovogodišnjeg Fažana Media Festa je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj koji je organizirao niz panela o digitalnoj tranziciji, raspravi o budućnosti Europe, reformi EU-a.