Poručili su pritom da su građani i građanke stali u obranu javnog interesa u Zagrebu i Konjščini, gdje su zaustavili gradnju spalionica otpada, pa će tako učiniti i u Sisku.
Udruge su nezadovoljne što je studija utjecaja na okoliš koja opravdava izgradnju spalionice upućena u javnu raspravu usred ljeta, od 2. do 31. kolovoza.
Upozoravaju da bi se u spalionicu za 100.000 tona smeća i 50.000 tona otpadnog mulja u Sisak dovozio otpad iz čitave Hrvatske, uz potencijalno nesagledive ekonomske, ekološke i zdravstvene štete.
Poručili su da se Hrvatska okreće zastarjelim rješenjima, dok EU u okviru Europskog zelenog plana potiče odustajanje od gradnje spalionica i primjenu održivijih rješenja za iskorištavanje otpada kao sekundarne sirovine za industrijsku proizvodnju.
Najuspješniji gradovi transformiraju svoja postrojenja
To se radi bez analize puno boljih rješenja koja se primjenjuju diljem EU-a, koja su pravi primjer cirkularne ekonomije, pri čemu najuspješniji primjeri poput Ljubljane i Trevisa transformiraju svoja postrojenja kako više ne bi pripremala otpad za spaljivanje.
Osim toga, spaljivanjem bi nastajale ogromne količine toksičnog otpada (filteri, pepeo) čije je zbrinjavanje problematično jer Hrvatska nema odlagalište za opasni otpad pa bi se vrlo skupo trebalo plaćati njegovo zbrinjavanje u inozemstvu.
Spaljivanje bi predstavljalo potencijalnu ugrozu za okoliš i zdravlje stanovnika Siska i okolice jer studija utjecaja na okoliš ignorira činjenicu da diljem EU-a godinama u spalionicama otpada dolazi do požara i prekoračenja emisija štetnih plinova.
"Spalionica ne smije biti alibi rješenje za otpad iz promašenih centara za gospodarenje otpadom, treba promijeniti način obrade miješanog otpada po principima kružne ekonomije koja otpad tretira kao resurs za nove proizvode, a ne kao smeće za pretvaranje u toksičan otpad", poručile su udruge.