Komisija će u srijedu objaviti zakonodavni paket pod nazivom “Fit for 55”, ključni element Europskog zelenog plana, koji predviđa da EU do 2050. postane klimatski neutralan. Da bi se taj cilj mogao ostvariti, procjenuje se da će do 2030. godine treba smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. godinu.
Riječ je o golemom izazovu o kojem će se sljedećih mjeseci voditi žustra politička rasprava s obzirom na različite početne pozicije država članica.
Paket sadrži 13 zakonskih prijedloga, od kojih su neki potpuno novi, a neki su revizija postojećih zakona.
Jedan od najvažnijih dijelova paketa je revizija postojećeg sustava EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS). Taj sustav, pokrenut 2005. godine, ograničava količine stakleničkih plinova koju mogu ispustiti energetski intenzivna industrija, proizvođači energije i zračni prijevoznici.
Sadašnji sustav namijenjen je za postizanje ranijeg cilja o smanjenju stakleničkih plinova za 40 posto do 2030. godine.
Sustav EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS) jedna je od ključnih politika EU-a za ublažavanje klimatskih promjena i prvo tržište ugljika u svijetu. Svrha mu je pružiti učinkovit mehanizam za smanjenje emisija. U okviru sustava EU ETS poduzeća moraju nabaviti emisijske jedinice za pokriće svojih emisija ugljika. Osnovni je način nabave kupovanje na dražbama, no emisijske jedinice mogu se dodijeliti i besplatno.
Očekuje se da će Komisija predložiti proširenje ETS-a i na pomorski sektor te uspostavu zasebnih sustava koji će pokrivati zgrade i cestovni promet.
Jedan od prijedloga koji najviše privlači pozornost javnosti jest mogućnost ukidanja automobilskih emisija do 2035. godine, što znači da bi se od tada na tržištu trebala pojavljivati samo potpuno električna vozila.
U utorak se u Bruxellesu održava sastanak ministara financija zemalja članica (Vijeće Ecofin). Očekuje se da će Vijeće na tom sastanku odobriti prvu skupinu nacionalnih planova za oporavak i otpornost. Riječ je o nacionalnim planovima koji su prvi dobili zeleno svjetlo Komisije.
To su nacionalni planovi Austrije, Belgije, Danske, Francuske, Grčke, Njemačke, Italije, Latvije, Luksemburga, Portugala, Slovačke i Španjolske.
Hrvatski nacionalni plan mogao bi se naći na drugom sastanku Vijeća Ecofin, 26. srpnja.
Nakon što Vijeće odobri nacionalni plan, svaka država članica potpisuje s Komisijom ugovor o financiranju i nakon toga slijedi isplata predujma od 13 posto od ukupne alokacije koju dotična država članica ima iz Mehanizma za oporavak i otpornost.
U ponedjeljak se sastaju i ministri vanjskih poslova EU-a. Očekuje se da će ministri razgovarati o geopolitičkim utjecajima novih tehnologija na sigurnost i obranu, uključujući kibernetičku sigurnost. Na dnevnom redu također će vjerojatno biti rasprave o mogućnostima i izazovima Europske unije u globalnoj utrci za novim tehnologijama, mogućim sljedećim koracima Unije na ovom području i njezinom odnosu prema globalnim partnerima i trećim zemljama.
Ministri će razgovarati i o stanju u regiji Tigray na sjeveru Etiopije, o Afganistanu, južnom Kavkazu i Libanonu.