Merkel je poručila, prije početka samita, da bi Europska unija trebala pronaći načine za izravni dijalog s Rusijom, argumentirajući da "sukobi mogu najbolje biti razriješeni ako razgovarate jedni s drugima".
Druge zemlje sa skepsom gledaju na takav prijedlog.
"Ne vidimo nikakvu radikalnu promjenu ruskog obrasca ponašanja", kazao je litavski predsjednik Gitanas Nauseda. "Ako to napravimo bez ikakve pozitivne promjene u ruskom ponašanju, time ćemo poslati vrlo nesigurne i loše signale našim partnerima, primjerice zemljama Istočnog partnerstva", dodao je.
Litavski je predsjednik to usporedio s pokušajem suradnje s medvjedom kako bi "osigurali dio košnice".
Predsjednik Latvije Krisjanis Karins odaslao je sličnu poruku. "Dijalog mora doći kroz određenu cijenu za Rusiju također", kazao je Karins. "U suprotnom izgleda da Rusija anektira Krim, vodi rat u Donbasu, a Europa slegne ramenima i nastavlja tražiti dijalog", dodao je.
Predsjednik Latvije poručio je da Rusija ne gleda na besplatne koncesije kao "znak snage".
Nizozemski premijer Mark Rutte kazao je da, iako nije načelno protiv izravnih razgovora s Rusijom, neće prisustvovati takvom sastanku.
Njemačko-francuski prijedlog pozdravila je Austrija. "Drago mi je što konačno vidim korak prema dijalogu s Rusijom", kazao je austrijski kancelar Sebastijan Kurz po dolasku na samit.
"Geografski smo bliži Rusiji nego SAD-u. Ne možemo samo stajati po strani i promatrati dijalog između SAD-a i Rusije, dok nas mnoga pitanja, poput Ukrajine, pogađaju puno više nego SAD", dodao je.