Parlament je u četvrtak na plenarnoj sjednici s 442 glasova za, 203 protiv i 51 suzdržanih podržao EU-ov zakon o klimi, neslužbeno dogovoren s državama članicama u travnju, a njime se politička predanost europskog zelenog plana klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. pretvara u obvezu.
Novim zakonom EU-a predviđa se da će EU do 2030. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 55 posto u odnosu na 1990. godinu, dok bi Unija trebala postati klimatski neutralna do 2050. Nakon te godine EU će nastojati prijeći na negativne emisije.
Izvjestiteljica EP-a Jytte Gutteland iz skupine socijalista i demokrata (S&D), napomenula je da je danas “povijesni dan” jer će novim zakonom “EU postati prvi ugljično neutralni kontinent”.
„Ponosna sam što napokon imamo propis o klimi. Potvrdili smo cilj smanjenja neto emisija od najmanje 55 %, čak bliže 57 %, do 2030. Radije bih da smo otišli i korak dalje, ali ovo je dobar sporazum temeljen na znanosti te će dovesti do promjena. EU sada mora smanjiti emisije u sljedećem desetljeću više nego što je to bio slučaj u prethodna tri desetljeća zajedno, a imamo i nove ambicioznije ciljeve koji mogu potaknuti više zemalja na akciju”, rekla je Gutteland.
Hrvatski europarlamentarac iz kluba liberala Valter Flego (IDS, Renew) rekao je da je “ekološko pitanje, naravno postalo i ekonomsko, ali sve više i moralno”.
“Mi smo, naime, prva generacija koja na svojoj koži osjeća posljedice klimatskih promjena, ali i zadnja koja ima šansu reagirati. Da bi to učinili naravno da nam trebaju kvalitetni projekti, jasno zakonodavstvo i novac. Sve to imamo, sve to trebamo učiniti i zapamtimo: budućnost je ili zelena ili je nema”, zaključio je Flego.
Komisija će predložiti cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2040., najmanje šest mjeseci nakon prvog globalnog izvješća (global stocktake) o Pariškom sporazumu. U skladu s prijedlogom Parlamenta, Komisija će objaviti najveću procijenjenu količinu stakleničkih plinova koju EU može emitirati do 2050., a da se pritom ne ugrožavaju obveze EU-a u okviru Sporazuma.
Istodobno će odrediti okvirni proračun EU-a za stakleničke plinove za razdoblje 2030. – 2050., zajedno s metodologijom na kojoj se temelji.
Proračun se definira kao ukupna količina neto emisija stakleničkih plinova čije se ispuštanje očekuje u tom razdoblju, a da se pritom ne ugrožavaju obveze Unije u okviru Pariškog sporazuma.
Prijedlogom Komisije o reguliranju emisija stakleničkih plinova i uklanjanju stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva de facto će se povećati cilj EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 57 %.
Propis uključuje i osnivanje Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene. 15 znanstvenika, koji će biti imenovani na četiri godine, pratit će realizaciju zadanih ciljeva.
Odbor će također provjeravati ispunjava li Europska unija obveze preuzete potpisivanjem Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.
Dok većina zastupnika podržava novi propis o klimi, neke političke grupacije smatraju da trenutne europske ambicije nisu dovoljne i da izglasani zakon nije u skladu sa ciljevima Pariškog sporazuma.
Michael Bloss iz Kluba Zelenih kazao je da se Sporazumom “treba ograničiti porast temperature u svijetu na najviše dva stupnja i poduzeti sve što se može kako bi taj porast iznosio tek jedan i pol stupnja Celzija, a propis o klimi i znanost nam govore da će doći do globalnog porasta temperature između dva i tri Celzijevih stupnjeva”.
“Pariški sporazum se očito ne poštuje”, zaključio je Bloss.
Silvia Sardone iz Kluba zastupnika Identitet i demokracija (ID) također je kiritizirala zakon ali s drugačijim argumentima.
“Propis o klimi je lažna ekološka reklama. (...) Ovo što promičete predviđa porez na plastiku, šećer, gorivo i to zahvaća obične ljude koji snose te troškove”, izjavila je Sardone.
Europska komisija iznijela je u prosincu 2019. Europski zeleni plan, kojim se gospodarstvo EU-a treba učiniti klimatski i ekološki održivim i do 2050. neto emisiju stakleničkih plinova svesti na nulu.
Novi europski zakon o klimi preobrazit će sve sektore, od prometa do teške industrije, i zahtijevat će stotine milijardi eura ulaganja svake godine.
Očekuje se da će Vijeće uskoro odobriti dogovor. Uredba će se zatim objaviti u Službenom listu i stupiti na snagu 20 dana kasnije. Komisija planira 14. srpnja 2021. predstaviti niz prijedloga kako bi EU mogao ostvariti ambiciozniji cilj za 2030.